Nedavni potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji i okolici velik su dio države doveli u stanje povišenog stresa, bili direktno ili indirektno pogođeni njima. Zaprimili smo brojne upite ljudi koji primjećuju uznemirujuće tjelesne, psihičke i emocionalne reakcije koje ih navode na promišljanje o tome je li to prirodno, zašto im se to događa i koliko će dugo trajati. Žao nam je što smo doživjeli ovu tešku situaciju i što se nosimo s njenim posljedicama. Bez riječi smo od žalosti zbog gubitaka koje smo doživjeli.

Kako bismo nam svima barem malo pokušali olakšati, u nastavku smo okupili materijale koje smo pripremili, a za koje vjerujemo da bi bili od koristi u narednim danima.

 

Što mi se događa?

Osjećaji nesigurnosti, napetosti, razdražljivosti, neizvjesnosti i straha nakon potresa su česti i prirodni. Uz njih, česte su tjelesne reakcije iscrpljenosti, bolova u tijelu, poremećaja spavanja ili promjene u apetitu, kao i kognitivna dezorijentiranost, poteškoće s pamćenjem, zbunjenost ili nedostatak koncentracije. Ljudi se ponekad osjećaju kao da nemaju dovoljno kontrole nad trenutnom situacijom. Ovdje opisani doživljaji zovu se akutna stresna reakcija, koja traje između 10 i 14 dana, nakon čega se simptomi obično spontano povlače. Opisani su simptomi prirodne reakcije tijela i uma na uznemirujuć i prijeteći događaj: kao da kroz ove reakcije, zbunjenost ili nemir tijelo i um pronalaze svoj mir. Bez obzira na to što su ovi simptomi prirodni, vjerujemo da nisu ugodni te da biste si voljeli olakšati nošenje s njima.

 

Ključne smjernice za djelovanje nakon potresa uključuju:

  • Kretanje i bavljenje fizičkom aktivnosti: hodajte što više, obavljajte kućanske poslove, tjelesno se aktivirajte, važno je da mišići budu aktivni. Stres nakon traumatskog događaja napunio nas je energijom koja nas čini spremnima za djelovanje, ali nam onemogućava da se umirimo pa je bitno trošiti tako stvorenu energiju.
  • Razgovor o tome kako se osjećate i kako ste doživjeli pojedine događaje: dijeljenje iskustava ili toga kako ste se osjećali, što ste pritom mislili ili kako ste se ponašali je ljekovit jer će vam pružiti podršku okoline, informaciju da niste sami u doživljavanju neugodnih simptoma, ali i dati smisao proživljenom događaju te spriječiti nepovoljne posljedice traumatskog iskustva.
  • Ako vam se ideja dijeljenja osobnog iskustva s drugima ne sviđa, možete pisati dnevnik, a naravno, svoje misli i osjećaje uvijek možete napisati i nama na [email protected]. Iz našeg dosadašnjeg iskustva, brige i teškoće često budu malo lakše jednom kad ih podijelimo ili istresemo na komad papira.
  • Posvetite se vlastitim potrebama –u redu je ako trenutno nemate kapaciteta za bavljenje uobičajenim obavezama na način i u mjeri u kojoj ste do sada navikli (ili uopće). Umjesto toga, pokušajte se svakodnevno upuštati u aktivnosti za koje znate da vam i inače čine dobro, kao što su na primjer tjelovježba ili ples, meditacija, mindfulness ili vježbe kontroliranog disanja, pripremanje hrane, dug topao tuš, čitanje ili pisanje, spavanje ili aktivnosti distrakcije.
  • Pokušajte strukturirati svoj dan kako biste vratili osjećaj kontrole i prisilite se da jedete dovoljno i što kvalitetnije

 

S vodećim hrvatskim stručnjacima u području psihičkog zdravlja održali smo edukativni webinar Što nam se događa i kad će prestati? namijenjen svim zainteresiranim slušateljima. U njemu naši gosti odgovaraju na pitanja poput što nam se događa, zašto se događa i koliko očekujemo da traje, kako olakšati sebi i svojoj djeci, hoće li lijekovi za smirenje pomoći, kada se javiti po pomoć i još puno, puno toga.

 

U članku Psihološka prva pomoć nakon potresa detaljnije pišemo o uobičajenim reakcijama na traumu i odgovaramo na pitanja poput jesu li naše reakcije na stres i traumu normalne, što da radimo sa svojim i tuđim reakcijama na stres i traumu, dobivamo li previše informacija ili krive informacije i najbitnije – kako se pobrinuti za sebe?

Psihološka prva pomoć nakon potresa

 

Informacije iz gornjeg članka možete pronaći i na letku:

 

 

Psihologinje Anamarija Lonza i Iva Vukojević marljivo su radile kako bi stvorile letak za psihološku prvu pomoć ljudima pogođenima potresom, a posebno onima s Banije. Ovaj stručan, konkretan i praktičan letak služi kao mjesto koje vam može pomoći da razumijete svoje trenutne osjećaje, misli, tjelesne senzacije i ponašanja, a nudi i smjernice što učiniti da si olakšate. Posebno nas veseli činjenica da će se letak organizirano dijeliti na terenu putem educiranih stručnjaka i volontera.

 

 

 

 

 

 

 

 

red

U članku Potres, trauma i oporavak pišemo o tome kako potres utječe na psihu i otkuda proizlaze reakcije koje sada doživljavamo, kao i o nekim psihološkim fenomenima koji se uobičajeno javljaju kod ljudi koji su doživjeli potres. Pišemo i o tome kako obično teče oporavak te kako si ga olakšati.

Potres, trauma i oporavak

 

U članku Što nakon potresa? pišemo o uobičajenim osjećajima i reakcijama koje se mogu javiti nakon potresa, a nudimo i popis prijedloga kako pomoći sebi i drugima.

Što nakon potresa?

 

Članak Kako pomoći djetetu da prebrodi strah od potresa? opisuje kako razgovarati, empatizirati, objasniti i što činiti kako biste djetetu koje je doživjelo potres vratili osjećaj sigurnosti i mira.

Kako pomoći djetetu da prebrodi strah od potresa

 

Ako želite saznati više o traumi općenito i reakcijama na traumu, preporučamo naše članke:

Trauma i PTSP

Što ako imam PTSP?

 

U nastavku slijede naši članci koji vam mogu pomoći ako doživljavate izraženu tjeskobu ili druge neugodne emocije:

Anksioznost – što je to? (1. dio)

Anksioznost – što s njom? (2. dio)

Život s brigom i strahom u doba neizvjesnosti

Kako se nositi sa stalno prisutnim brigama

Nošenje s neugodnim emocijama

 

Za sva dodatna pitanja na temu potresa i povezanih reakcija, kao i ako želite razgovarati o svojim doživljajima i nošenju s potresom, naš vam je sandučić otvoren na [email protected].