Site Loader

Svaka osoba tijekom života ima iskustva s negativnim emocijama: osjećaj frustracije kada ne ostvarujemo ciljeve, brige kada doživljavamo neku ugrozu ili tuge kada doživimo gubitak. Negativnim emocijama uobičajeno se nazivaju sve emocije zbog kojih se osjećamo loše, a ljutnja, strah, tuga, frustracija, sram, krivnja, gađenje i razočaranje samo su dio tog dugog popisa. Ove emocije doživljavamo svi, bez obzira na to jesmo li ih i u kojoj mjeri svjesni. Prirodno je izbjegavati doživljavanje negativnih emocija – ali što biste pomislili kad bismo vam rekli da nijedna emocija u svojoj suštini nije negativna?

 

Negativne ili neugodne emocije?

Jeste li ikada razmišljali zašto neugodne emocije nisu nestale tijekom evolucije? Tijekom milijuna godina ljudskog razvoja, zašto evolucija, kojom se odabiru karakteristike koje pridonose očuvanju i daljnjem razvoju vrste, nije jednostavno odbacila nešto što nam svakodnevno stvara neugodu i uznemiruje nas? Razlog zbog kojeg se to nije dogodilo i zašto ujedno kažemo da nijedna emocija nije negativna, nego neugodna, je to što su sve emocije prirodne i svrhovite. Emocije su nastale evolucijski, sa svrhom: usmjeravale su pažnju, mobilizirale energiju i vodile ponašanje prema onome što je bilo potrebno u okolnostima s kojima se osoba suočavala¹. Ni danas se ne događaju ni slučajno ni neočekivano – događaju se s razlogom.

Psiholog Paul Ekman u sedamdesetim je godinama prošlog stoljeća proučavao emocije i pripadne izraze lica. Identificirao je šest, odnosno sedam osnovnih emocija: sreću, tugu, gađenje, strah, iznenađenje i bijes te naknadno dodan prijezir (primijetite da je od sedam osnovnih emocija čak pet neugodnih!). Osnovne se emocije javljaju u sličnim situacijama te se izražavaju na isti način, bez obzira na kulturu koju promatramo.¹ Takva univerzalnost doživljaja navela je znanstvenike da krenu razmišljati o svrsi i opstanku pojedinih emocija pa su zaključili da je, primjerice, svrha tuge koju doživljavamo kod gubitka to da potiče brigu o stvarima i ljudima do kojih nam je stalo, ali i da bude signal našoj socijalnoj okolini da nam pruži podršku i zajedništvo.² Svrha ljutnje bila bi da nas priprema za uništenje prijetnje, strah nas štiti prikupljanjem energije i fokusiranjem pažnje, a gađenje vodi do odbijanja i izbjegavanja potencijalno opasnih objekata u svrhu zaštite od bolesti.¹ Ukratko – svaka od ovih emocija bila je nužna za naše preživljavanje i to se nije promijenilo ni danas. U modernom se svijetu promijenio sadržaj i kontekst u kojem doživljavamo prijetnje – dok smo prije trčali od grabežljivaca, danas trčimo za tramvajem, ali svaka od neugodnih emocija tu je i dalje kako bi nam dala informaciju o tome da se oko nas događa nešto što nam ne odgovara i da bi nas potaknula da na neki način reagiramo na određenu situaciju. Izazovi modernog čovjeka kompleksniji su i raznolikiji nego oni pračovjeka pa ih vjerojatno prate i složeniji emocionalni doživljaji. U pokušaju da se što uspješnije nosite s neugodnim emocijama, predlažemo da se vodite sljedećim koracima³:

  • Imenujte što zapravo osjećate. Ponekad nije lako odrediti koju točno emociju doživljavamo. Neugodne se emocije često kriju jedna ispod druge. Primjerice, ono što nazivamo ljutnjom u nekim slučajevima može sadržavati i povrijeđenost, poniženje, sram ili tugu. Zato je korisno pokušati imenovati konkretne emocije koje doživljavate, a pritom vam može pomoći popis na našem „vulkanu ljutnje“.

 

„Vulkan ljutnje“ – prikaz neugodnih emocija koje mogu biti u podlozi ljutnje.

 

  • Osvijestite zašto doživljavate određene emocije. Jednom kada ste uspješno odredili kako se točno osjećate, pokušajte pronaći razlog zbog kojeg doživljavate određene emocije. To mogu biti vrlo konkretni ili jasni razlozi, kao što je frustriran sam i preplašen jer mi kasni plaća, do nejasnih situacija: osjećam se tjeskobno jer imam dojam da se nešto neuobičajeno događa kod kuće ili zbunjen sam i nesiguran jer nisam siguran kako sam se snašao na novom poslu. Jednu emociju možete doživljavati zbog više faktora, kao što ista situacija može činiti da se osjećate na različite načine, a kako biste lakše razlučili situacije i emocije, pokušajte pisati o tome.
    • Važno je i da si dopustite osjećati osjećaje: pokušajte emocije prihvatiti kao prirodne i uobičajene. Što prije prihvatite da ih doživljavate, prije ćete moći tražiti načine da se s njima nosite. U prihvaćanju emocija može vam pomoći mindfulness ili tehnike iz terapije prihvaćanjem i prihvaćanjem.
    • Ako vam se neka neugodna emocija javlja kao posljedica osjećanja druge neugodne emocije, na primjer osjećate se tužno jer ste morali otkazati nešto čemu ste se veselili, ali vaša tuga čini da se osjećate krivo, posramljeno i frustrirano. Pokušajte biti blagi prema sebi. Imate pravo doživjeti svoje emocije, ali je važno kako ih izražavate na van. Potičemo vas da se trudite izraziti svoje emocije na način koji neće povrijediti druge ljude, nakon što ste o njima razmislili.
  • Definirajte svoje potrebe i kreirajte plan akcije. Ovo je korak u kojem promišljate koja je vaša potreba (ili više njih) te što možete poduzeti s obzirom na emocije i uzroke koje ste definirali. Ovaj vam korak također pomaže pri vraćanju osjećaja kontrole. Različite situacije mogu imati različite potrebe koje mogu uključivati traženje socijalne podrške, komuniciranje problema, zauzimanje za svoje potrebe, dobivanje informacija, rješavanje problema ili jednostavno – pronalazak načina da izrazite i izbacite emocije iz sebe.

 

Popis aktivnosti kojima se možete pokušati baviti kada se ne osjećate dobro.

 

Na prvu vam se proces prepoznavanja emocija i djelovanja na njihove uzroke može činiti kao nešto u što trebate uložiti mnogo truda i vremena i moguće je da će tako biti u početku. Ipak, nošenje s emocijama je vještina koja se, kao i svaka druga, može naučiti, uvježbati i koju ćete s vremenom prakticirati sve brže i lakše. Što više budete promatrali sami sebe i trudili se konstruktivno nositi s vlastitim emocijama, postat ćete sve uspješniji u prepoznavanju potreba koje vam se javljaju i smišljanju aktivnosti koje vam pritom mogu pomoći. Ne samo da će se vjerojatno skratiti vrijeme koje ulažete u taj proces, nego ćete se s većom lakoćom uključivati u aktivnosti koje vam čine ugodu i olakšavaju nošenje s neugodnim emocijama. S druge strane, potiskivanje emocija može dovesti do raznih negativnih posljedica koje uključuju pojačavanje intenziteta doživljene emocije, ali i mogućnost pojave neželjenih tjelesnih simptoma.4 Zbog toga vas ponovno potičemo da istražite svoje doživljaje – to je prvi korak u uspješnom nošenju s njima.

Ako ipak primijetite da su neugodne emocije intenzivnije ili dugotrajnije nego što biste htjeli te ako nemate dojam da se s njima uspijevate nositi, pozivamo vas da ispunite naš besplatni anonimni upitnik koji ispituje simptome tjeskobe, potištenosti i stresa, a mogao bi vam služiti kao koristan pokazatelj vašeg emocionalnog stanja. Također, ne oklijevajte se obratiti našem e-savjetovalištu na [email protected] – ne postoji teškoća ili emocija koja ne zaslužuje pažnju.

 


Literatura

¹ Reeve, J. (2005). Understanding motivation and emotion. NY: Wiley.

² Forgas, J.P. (2020). Why bad moods are good for you: The surprising benefits of sadness. The Conversation. https://theconversation.com/why-bad-moods-are-good-for-you-the-surprising-benefits-of-sadness-75402

³ Lyness, D. (Ur.). (2017). Dealing With Difficult Emotions (for Teens). Nemours KidsHealth. https://kidshealth.org/en/teens/stressful-feelings.html

4 Cousins, L. E. (veljača 2018). Why ‘bottling it up’ can be harmful to your health. The Hospitals Contribution Fund of Australia Limited. https://www.hcf.com.au/health-agenda/body-mind/mental-health/downsides-to-always-being-positive

 

Post Author: kako si?