Većina ljudi voli svoju rutinu. Kada stvari idu po planu, imamo osjećaj kontrole. Međutim, život je nepredvidljiv i kada stvari pođu po krivu možemo se početi osjećati anksiozno i pod stresom. Trenutno je naša budućnost neizvjesna, informacije koje imamo o prirodi i trajanju pandemije bolesti COVID-19 nisu savršene niti potpune, a najviše što mi možemo učiniti je pratiti upute nadležnih institucija i čekati da situacija prođe. Mnogi se ljudi teško nose s neizvjesnošću, a oni koji imaju nižu toleranciju na neizvjesnost manje su otporni na nedaće koje ih mogu zadesiti te su skloniji sniženom raspoloženju, neugodnim emocijama i anksioznosti. Budući da nitko ne može izbjeći neočekivano, u nastavku vam nudimo nekoliko savjeta za bolje suočavanje s neizvjesnosti:

• Ograničite pristup vijestima. Praćenje dostupnih informacija može stvoriti dojam kontrole i nakratko umiriti tjeskobu. Međutim, taj je osjećaj kontrole lažan – čestim pregledavanjem vijesti ne dovodimo se ništa bliže kraju pandemije. Istovremeno, pretjerano provjeravanje vijesti može nas uznemiriti i često izazivati stresnu reakciju, što može naštetiti našem tjelesnom i psihičkom zdravlju. Pokušajte ograničiti provjeravanje novih informacija na dvaput dnevno i ne provjeravati vijesti prije spavanja. Pritom se potrudite dobivati vijesti sa službenih kanala, a ne s društvenih mreža, foruma i slično. Jedino iz kvalitetnih izvora dobivate informacije – sve ostalo su nečiji stavovi, glasine ili predviđanja.
• Izbjegavajte ruminirati, tj. pretjerano i ponavljano razmišljati o stvarima koje su izvan vaše kontrole. Kada smo pod stresom, često postanemo zaokupljeni negativnim mislima i teško nam je skrenuti pažnju s objekta brige. Naša sposobnost zamišljanja budućnosti prethodila je civilizaciji kakvu danas poznajemo i potiče njen daljnji napredak. Ipak, ona ima i svoje naličje: često zamišljamo najgore moguće scenarije koji se u stvarnosti rijetko ostvare, a na koje trošimo veliku količinu vremena i energije. Vježbajte svjesno prekidanje ruminacije i preusmjeravajte zamišljanje negativnih ishoda kritičkim promišljanjem: koliko je vjerojatno da će se scenarij koji zamišljate dogoditi? Koliko možete utjecati na taj scenarij?
• Kontrolirajte ono što možete. Usmjerite se na ono što je u opsegu vaše kontrole, poput nošenja maske u kupovini, ostajanja doma, redovitog pranja i dezinficiranja ruku. Iako je sasvim prirodno da vas frustrira ako se drugi ne pridržavaju propisanih zdravstvenih mjera, ne možete kontrolirati ponašanje drugih ljudi. Umjesto toga fokusirajte se na vlastito ponašanje i isplanirajte kako ćete provesti dan, što ćete kuhati za ručak, kada ćete ići spavati. Stvaranje rutine može dati vašem danu i tjednu strukturu koja vam može pomoći da ponovno uspostavite osjećaj kontrole.
• Budite tolerantni prema sebi. Manja tolerancija na neizvjesnost povezana je s perfekcionizmom, zbog kojeg može biti teško prihvatiti vlastite nedostatke. Stoga se neki ljudi mogu osjećati frustrirano ako ne mogu ostvariti svoje ciljeve i mogu kriviti sami sebe zbog načina na koje se suočavaju s problemima. Prisjetite se da se nalazimo u novoj i nepoznatoj situaciji te da ne postoje pravila o tome kako se trebamo nositi s njom. Pokušajte biti strpljivi i blagi prema sebi te si dopustite da sami pronađete načine za nošenje s ovom situacijom.
  
• Prisjetite se prošlih uspjeha i razmišljajte o njima. Većina se ljudi tijekom života susrela s mnogim stresnim događajima koje su – preživjeli. Možda su čak iz njih izašli snažniji, s nekim novim saznanjima i vještinama. Uvažite svoje uspjehe. Prisjetite se kako ste postupali tijekom stresnih događaja i što vam je bilo korisno u nošenju sa stresom, a što biste ovaj put učinili drugačije. Primijenite ta znanja na trenutnu situaciju.
• Brinite o sebi. Potrudite se da se hranite zdravo i redovito, vježbate i redovito spavate. Mnogim ljudima u nošenju sa stresom pomažu i aktivnosti poput meditacije, joge ili molitve. Priuštite si odmor i bavite se aktivnostima koje inače volite i koje vas opuštaju.
• Zatražite pomoć. Podijelite svoje osjećaje sa svojim bližnjima. U ovoj je situaciji važno njegovati zajedništvo, pa makar i online putem. Ako vam je potrebna dodatna podrška, možete se javiti i nama na [email protected]

Pandemijsko okruženje u mnogima je potaknulo različite neugodne emocije. Osim porasta u depresivnim i anksioznim simptomima, mnogi se ljudi osjećaju usamljeno. Udruga kako si? stoga je osmislila Psihošetnje, program koji kombinira edukacije jačanja psihološke otpornosti sa turističkim razgledavanjem grada Zagreba. Polaznici se kroz priče o Zagrebu i Zagrepčanima povezuju s temama relevantnim za prevladavanje neugodnih doživljaja, a kroz radionice i vježbe uče različite alate koji mogu biti korisni za nošenje s usamljenošću i raznim drugim simptomima koje možda doživljavaju. Ako ste zainteresirani sudjelovati u ovom programu, više možete pročitati ovdje.

S neizvjesnim se situacijama suočavamo svakog dana, a nedavni su nas događaji podsjetili da je naš osjećaj kontrole često samo privid. Pandemija, potresi i promjene koje su ih pratile, poput obustave nastave, prekida poslova i prilagođavanja načina života, mogle su kod mnogih izazvati osjećaj bespomoćnosti. Ipak, ovo izazovno razdoblje možemo iskoristiti da bismo vježbali suočavanje s neizvjesnošću, vještinu koja će nam biti korisna i dugo nakon što ova situacija prođe – a proći će.