Site Loader

„Na trenutak, ništa se nije događalo. A potom, nakon otprilike jedne sekunde, ništa se nastavilo događati.“ – Douglas Adams

 

Život u lockdownu može nam djelovati upravo ovako. U proteklih nekoliko tjedana situacija je eskalirala iz dana u dan, pravila su se stalno mijenjala i sada smo došli do te konačne mjere o kojoj se dugo šuškalo – potpunog lockdowna. Nema izlazaka osim do dućana ili ljekarne (a i to što je rjeđe moguće), nema kretanja među gradovima i ne zna se do kada će ove mjere trajati. Dok broj zaraženih u svijetu raste, život unutar vlastita četiri zida može se činiti monotonim. Ove nas okolnosti mogu dovesti u stanje napetosti i nesigurnosti u kojem se brinemo o svemu što se događa u vanjskom svijetu, a odjednom tijekom dana imamo i puno više vremena biti sami sa svojim brigama i crnim mislima. Donosimo vam mali vodič kroz ponašanja koja vam u lockdownu mogu pomoći, odnosno odmoći.

 

Čime si odmažemo?

  • Pretjeranim izlaganjem vijestima. Ovih je dana teško izbjegavati vijesti o pandemiji. Želja za informiranošću i praćenjem razvoja situacije prirodna je i razumljiva, ali zbog izolacije to možemo činiti znatno češće nego što bismo inače smatrali potrebnim. Okolnosti su izvanredne i zbog toga nam se može činiti da moramo pozornije pratiti što se događa oko nas, ali dok gledamo, scrollamo i refreshamo, ono što nam promiče jest kakve posljedice preplavljenost informacijama može imati na našu psihu. Čestim izlaganjem zabrinjavajućim vijestima potičemo katastrofizirajuće misli i neugodne emocije, odnosno podižemo si razinu anksioznosti. Anksioznost utječe na naše misli i tijelo te nam može smanjiti koncentraciju za aktivnosti kojima se trebamo ili želimo baviti, kao i izazvati neke fizičke smetnje, razdražljivost i osjećaj bespomoćnosti. Takvo stanje samo pojačava dojam da je život stao i da se ne događa ništa osim pandemije.
  • Praćenjem broja zaraženih i umrlih. Njima ne možete pomoći, a sebi ćete samo odmoći jer ćete potaknuti osjećaj bespomoćnosti. Svoju pažnju usmjerite prema broju izliječenih kako biste ojačali svoj optimizam te time pomogli svojem imunosnom sustavu i općoj dobrobiti. Osim toga, obratite pažnju na to iz kojeg izvora informacije dolaze. U stanju neizvjesnosti i panike možemo se hvatati za svakakve informacije i, u želji da pročitamo i saznamo što više, tražiti više informacija od onih koje nam službene stranice nude. Prisjetite se da društvene mreže i razni portali mogu biti izvor različitih dezinformacija ili preuveličavanja.
  • Prežvakavanjem teme. Osim kritičkog promišljanja o informacijama koje dobivamo, važno je ograničiti količinu vremena koju provodimo razgovarajući o njima s ljudima u svojoj okolini. Vjerojatno su svi već pročitali informacije o kojima raspravljamo pa daljnjim razgovorom o njima samo produbljujemo osjećaj bespomoćnosti i neizvjesnosti. Umjesto toga možemo razgovarati o knjigama koje čitamo, filmovima i serijama koje gledamo, prepričavati zabavne anegdote i smiješne priče, igrati igre, kuhati, pjevati, vježbati ili se baviti nekim opuštajućim aktivnostima.
  • Brinem se ako se ne brinem. U ovom razdoblju kolektivne napetosti briga je postala uobičajeno stanje i trenuci psihičkog mira ponekad se mogu činiti „nemoralnima“. Mogu se javiti misli poput Ne smijem biti miran ako su svi oko mene uznemireni ili Ako su svi zabrinuti, a ja nisam, možda nešto nije u redu sa mnom. Prisjetite se da ne postoje pravila o tome kako se smijemo osjećati i ponašati u ovoj situaciji i da je u redu biti u redu. Uživajte u svakom trenutku ugode, smijanja i zaboravljanja ove situacije. To su male krijesnice optimizma koje će obasjati maglu u kojoj se nalazimo.

 

Čime si pomažemo?

  • Ograničavanjem praćenja vijesti. Pokušajte pratiti vijesti ne više od dvaput dnevno, na primjer ujutro, da se informirate za početak dana, i predvečer, da biste vidjeli koji su konačni zaključci proteklog dana. Nemojte čitati vijesti neposredno prije spavanja jer vas one mogu uznemiriti i narušiti vam san. Pritom pazite da pratite isključivo informacije iz službenih izvora, poput obraćanja Nacionalnog križnog stožera ili one sa stranice koronavirus.hr.
  • Uspostavljanjem strukture. Prvi korak koji možete poduzeti da si lakše ispunite dan i smanjite osjećaj „ničega koje se nastavlja“ je uspostavljanje i održavanje rutine u danu. U uobičajenim životnim uvjetima većinom imamo neku središnju dnevnu aktivnost, poput škole, fakulteta ili posla, koja nam određuje dnevni raspored i na koju dodajemo ostale obaveze, dogovore i planove, čime postižemo rutinu. Unutar te rutine lakše se organiziramo i produktivniji smo jer znamo s koliko vremena raspolažemo i što nas sve očekuje u danu. U uvjetima lockdowna mnogi su izgubili stroge vremenske odrednice, a čak i ako posao ili nastava i dalje imaju zadane termine, sada ih obavljamo od kuće, u znatno manje kontroliranoj atmosferi. Lako je upasti u zamku neurednog ritma spavanja, cjelodnevnog boravka u pidžami i gubitka pojma o dijelovima dana kakve smo nekad poznavali. Važno je imati na umu da zadržavanjem strukture dobivamo više kontrole nad vlastitim vremenom te je stoga i u ovim uvjetima bitno odrediti si raspored koji ćete slijediti. To znači ustajanje i lijeganje u otprilike isto vrijeme, objedovanje u uobičajeno doba te unaprijed određeno vrijeme za obaveze i vrijeme za odmaranje – nemojte raditi iz kreveta niti gledati seriju za radnim stolom. Ako se pridržavate prostora i vremena za rad, bit će vam lakše posvetiti vrijeme odmaranju i ugodnim aktivnostima nakon obavljenog posla. Time izbjegavate situaciju gdje ste cijeli dan proveli nad računalom pod izlikom da radite, a zapravo ste većinom listali društvene mreže.
  • Poticanjem osjećaja postignuća. U ovome vam mogu pomoći popisi zaduženja, tzv. to-do list, koji počivaju na načelu MUDRO ciljeva – svakog si dana odredite realan, mjerljiv i specifičan zadatak, na primjer: Danas ću od podneva do četiri sata poslušati dva online predavanja i napisati zadaću za kolegij od jučer, a nakon toga ću uzeti pauzu od sat i pol u kojoj ću pogledati dvije epizode serije. Označavanjem da smo obavili te unaprijed određene planove stvaramo dojam produktivnosti i ispunjenog dana.
  • Učenjem novih vještina. Prisjetite se misli poput Kad ne bih morao svaki dan trošiti toliko vremena na put do škole, mogao bih napokon naučiti svirati gitaru – svi smo si nekada govorili ovakve rečenice. Lockdown može biti idealna prilika da se počnete baviti nečime za što nikako niste uspijevali uhvatiti vremena ili obnoviti neku vještinu kojoj se dugo niste posvetili. Istovremeno uzmite u obzir da niste imuni na prokrastinaciju (odgađanje obaveza). Može se dogoditi da vam, iako odjednom imate prividno više vremena i slobode baviti se svim onim aktivnostima koje već dugo planirate, one više ne budu toliko privlačne. Sezone serije koje su izgledale primamljivo u usporedbi s učenjem za kolokvij možda će odjednom izgubiti svoj čar. To što smo u lockdownu ne znači da ste sa svojih beskonačnih popisa dužni maknuti sve one stvari za koje si već dugo obećavate da ćete za njih naći vremena, ali je bitno da u danu pronađete vrijeme koje ćete posvetiti nečemu što vas veseli i opušta.
  • Vođenjem dnevnika. Osim što bi u budućnosti moglo biti zanimljivo imati zapis o tome kako ste provodili dane u lockdownu tijekom globalne pandemije 2020. godine, dnevnik je također odličan način za praćenje svojih emocija i misli u sadašnjosti. Vođenje dnevnika smanjuje stres i poboljšava nošenje s anksioznošću te nam omogućava bolji uvid u vlastiti unutarnji svijet. Stavljanjem misli i osjećaja na papir možete lakše pratiti brige i strahove koji vas more te situacije koje ih potiču ili umanjuju. Možete vidjeti koji vam obrasci u danu donose više ugodnih, a koji više neugodnih emocija i prema tome oblikovati način na koji se ponašate. Osim toga, možete sami sebi ponuditi neke ohrabrujuće i inspirirajuće misli koje vam olakšavaju nošenje s teškim trenucima, kao i vježbati optimistično razmišljanje. Dnevnik je vaša mala sigurna oaza i, uz napomenu da bi ga bilo dobro voditi redovito, sve u njemu možete potpuno prilagoditi sebi – možete ga pisati rukom ili na računalu, može biti strukturiran i posložen ili predstavljati vaš kreativni nered, možete ga pisati u natuknicama ili u obliku priča, možete mu posvetiti nekoliko minuta kad se osjećate inspirirano ili imati određeno vrijeme u danu za ispunjavanje. Kako god ga oblikovali, on ostaje mala riznica vaših misli i prozor u vašu psihu.
  • Izlaskom u kino, kazalište, muzej online. Mogućnosti su brojne – mnoge su kulturne ustanove otvorile svoja vrata na internetu. Na Facebook stranici „Umjetnost dolazi vama“ možete pronaći poveznice na filmove, predstave, galerije, knjige, glazbu, virtualne šetnje i druge sadržaje koji su sada dostupni online. Osim toga, različita svjetska sveučilišta nude besplatne kolegije i tečajeve, internet je prepun recepata koji čekaju da ih se isproba i video snimki tjelovježbi ili tehnika opuštanja koje možete raditi iz udobnosti vlastite sobe.
  • Izlaskom s društvom online. U doba povećane socijalne izolacije posebno je važno održavati kontakte s drugim ljudima, kako s onima s kojima dijelite kućanstvo, tako i s onima s kojima se trenutno ne možete viđati uživo. U ovo zbunjujuće vrijeme važno je da jedni drugima budete podrška i da iskoristite sve blagodati tehnologije kako biste održali kontakte s dragim ljudima. Slušajte jedni druge, međusobno se nasmijavajte i omogućite si zajedničke aktivnosti poput ispijanja kave na videopozivu ili istovremeno gledanje istog filma uz komentiranje putem poruka ili poziva. Najvažnije od svega, imajte razumijevanja za različite emocije, brige i životne situacije koje se mogu javiti tijekom ovog perioda.

 

Što god radili, naoružajmo se optimizmom i sjetimo se da će i ovo proći.

„Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda nebu da nam nekak nebu.“ – Miroslav Krleža

Post Author: kako si?