Site Loader

Otkako je započela pandemija bolesti COVID-19, neprestano se nosimo s neizvjesnošću. Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će se situacija dalje odvijati i koliko će još dugo trajati. Na početku pandemije bili smo optimistični i vjerovali da ćemo se pridržavanjem epidemioloških mjera brzo i uspješno izboriti s virusom. Ipak, kako je vrijeme odmicalo, izmjenjivali su se periodi poboljšanja i pogoršanja pandemije. Nakon određenog vremena, mogao se steći dojam da se neprestano vrtimo u krug i da se ne nazire rješenje. Takva stalna neizvjesnost i prilagođavanje privatnog i poslovnog života novom normalnom doveli su do pojave pandemijskog umora. Svjetska zdravstvena organizacija definira ovaj pojam kao demotivaciju da se slijede preporučene mjere za zaštitu od virusa, kao i da se istražuju informacije vezane za trenutnu situaciju.1 Pandemijski umor zapravo se opisuje kao prirodna reakcija na produljeno stanje zdravstvene krize. Osim demotivacije da se slijede epidemiološke mjere, mogu se javiti i simptomi poput iscrpljenosti i manjka energije, zasićenosti informacijama, osjećaja neefikasnosti, razdražljivosti i generalnog gubitka volje.

Jedno od objašnjenja za nastanak ovakvog stanja je da naš mozak ne vidi smisao određenih ponašanja.2 Naime, kada procjenjujemo hoćemo li se upustiti u neko ponašanje ili ne, procjenjujemo koliki je omjer uloženog i dobivenog kako bismo odredili je li u njega vrijedno ulagati vlastitu energiju. Drugim riječima, gledamo što ćemo određenim ponašanjem postići tj. koja će biti dobit od ponašanja te postoje li kakve negativne posljedice. Konkretno, kada slijedimo preporučene epidemiološke mjere, procjenjujemo hoće li takvo ponašanje dovesti do pozitivnih posljedica, odnosno smanjenja širenja virusa. Ako poštujući mjere ne vidimo da se situacija popravlja, pada nam motivacija da se ponašamo na taj način jer ne vidimo smisao ulaganja energije u takva ponašanja. Osim toga, produljeno stanje neizvjesnosti donosi i produljeno djelovanje stresa na naš organizam. Dok je kratkoročni stres koristan jer nam pomaže da se lakše suočimo s njegovim izvorom, dugoročni stres ima nepovoljan utjecaj na naše psihičko i fizičko zdravlje jer nas pretjerano iscrpljuje te smanjuje našu funkcionalnost, umjesto da nam pomaže u uspješnom nošenju s izazovom.

Uz poštivanje epidemioloških mjera, pandemija je sa sobom donijela još jedan oblik ponašanja koji je mnogima do tada bio nepoznat ili barem manje zastupljen u svakodnevici – online sastanke i predavanja. Kako je Zoom trenutno najpopularnija aplikacija među platformama za sastanke i videopozive, nastao je pojam Zoomor (engl. Zoom fatigue). Može ga se opisati kao osjećaj umora, iscrpljenosti i tjeskobe koji se javlja kao posljedica pretjerane izloženosti platformama za videosastanke.3 Ako se zateknete umornima nakon sastanka ili ga odgađate i izbjegavate se pojaviti, moguće je da doživljavate zoomor. Postoji psihološko objašnjenje zašto online sastanci mogu biti više iscrpljujući od sastanaka licem u lice. Naime, kada komuniciramo preko videopoziva, dobivamo manju količinu neverbalnih informacija (npr. stav tijela, kontakt očima) koje su nam važne za razumijevanje poruke koju dobivamo, stoga naš mozak mora upregnuti više snage kako bi pokušao detektirati te informacije.4 Također, pri komunikaciji licem u lice najčešće spontano prebacujemo svoj pogled s jedne osobe na drugu ili se pak usmjeravamo na svoje bilješke i podražaje iz okoline. S druge strane, pri online komunikaciji često gledamo sva lica odjednom, što nam je neprirodno kao i činjenica da lica nisu jednake veličine kao pri razgovoru uživo. Naposljetku, gledanje samih sebe na ekranu dok govorimo mnogima predstavlja izvor stresa i nelagode zbog osjećaja da je pažnja na nama cijelo vrijeme, a uključivanje na videosastanak iz prostora u kojem spavamo ili provodimo svoje slobodno vrijeme smanjuje mogućnost odvajanja poslovnog od privatnog života. Sve ovo dovodi do toga da se nakon online sastanka možemo osjećati iscrpljeno i pomalo tjeskobno.

 

Kako ublažiti iscrpljenost uzrokovanu pandemijom i online sastancima?

  • Brinite o svom tjelesnom zdravlju – dovoljno spavajte, zdravo se hranite i ostanite aktivni.
  • Uvedite u svoju dnevnu rutinu aktivnosti koje vas opuštaju.
  • Pokušajte prakticirati što je više moguće ponašanja iz vremena starog normalnog koja su vam trenutno dopuštena.
  • Prihvatite svoje osjećaje i podijelite ih s drugima.
  • Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati.
  • Smanjite gledanje u ekrane između sastanaka.
  • Ako imate u planu velik broj sastanaka, pokušajte odrediti prioritete i vidjeti postoji li neki na kojem nije nužno da prisustvujete.

 

Možemo zaključiti da se posljednjih mjeseci nosimo s neizvjesnošću i različitim izvorima stresa koji mogu dovesti do toga da se osjećamo iscrpljeno, demotivirano i neefikasno. Ako pretpostavimo da je većina nas doživljavala stres i prije početka pandemije, nije neobično da su novi stresori samo dodatno otežali situaciju. Stoga je prirodno da se osjećamo preplavljeno i da nam je ponekad jednostavno dosta svega. Ipak, važno je osvijestiti tjelesne i psihičke promjene koje doživljavamo te se pokušati usmjeriti na ono što možemo učiniti kako bismo si olakšali trenutnu situaciju. Iako na neke aspekte situacije ne možemo utjecati, uvijek možemo uložiti vrijeme u brigu o sebi. Ako vam je na tom putu potrebno uho za slušanje, uvijek nam se možete javiti na [email protected].

Pandemijsko okruženje u mnogima je potaknulo različite neugodne emocije. Osim porasta u depresivnim i anksioznim simptomima, mnogi se ljudi osjećaju usamljeno. Udruga kako si? stoga je osmislila Psihošetnje, program koji kombinira edukacije jačanja psihološke otpornosti sa turističkim razgledavanjem grada Zagreba. Polaznici se kroz priče o Zagrebu i Zagrepčanima povezuju s temama relevantnim za prevladavanje neugodnih doživljaja, a kroz radionice i vježbe uče različite alate koji mogu biti korisni za nošenje s usamljenošću i raznim drugim simptomima koje možda doživljavaju. Ako ste zainteresirani sudjelovati u ovom programu, više možete pročitati ovdje.

 


Literatura

¹WHO. (2020). Pandemic fatigue – reinvigorating the public to prevent COVID-19: policy framework for supporting pandemic prevention and management. WHO Regional Office for Europe.

² Badre, D. (2021). How We Can Deal with ‘Pandemic Fatigue’. Scientific American. https://www.scientificamerican.com/article/how-we-can-deal-with-pandemic-fatigue/

³ Wiederhold, B. K. (2020). Connecting Through Technology During the Coronavirus Disease 2019 Pandemic: Avoiding “Zoom Fatigue”. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 23(7), 437-438.

4 Ramachandran, V. (2021). Stanford researchers identify four causes for ‘Zoom fatigue’ and their simple fixes. Stanford News. https://news.stanford.edu/2021/02/23/four-causes-zoom-fatigue-solutions/

Post Author: kako si?