Site Loader

Mnogi mladi ljudi, pogotovo djevojke, zapisuju svoje misli i osjećaje. Svoje dnevnike skrivaju ispod kreveta ili negdje duboko u ladici, čuvajući ih od tuđih očiju. Dnevnik je njihovo tajno mjesto za iznošenje vlastitih dvojbi i strahova, bez bojazni od osude ili kazne. Time njihov svijet, ali i vlastiti um, postaje jasniji i predvidljiviji. Brige više ne vrludaju glavom, nego postaju mali znakovi na papiru. Uobličeni, pružaju osjećaj da ih se može kontrolirati.

Možda nikada niste vodili dnevnik ili ste prestali s tom „djetinjastom“ aktivnošću kad ste dosegli odraslu dob. No, toplo vam preporučamo da je (ponovno) uvedete u svoju dnevnu rutinu. U ovo čudno i neizvjesno doba kada sve vrluda, a misli još i više, dnevnik je jednostavna tehnika kojom svoj um možete vratiti u stanje ravnoteže. Mnogi se ovih dana bore sa stresom, anksioznošću i depresivnim stanjima, što je u trenutnim životnim uvjetima sasvim očekivano. Jedan od načina suočavanja s dugotrajnim neugodnim emocionalnim stanjima je pronaći zdrav način njihovog izražavanja. Pisanje dnevnika može vam pomoći u upravljanju tjeskobom, smanjivanju stresa i suočavanju s depresivnim raspoloženjima. Suočite li se sa svojim mislima na papiru, moći ćete ih razvrstati. Neke će vam se, ispisane crno na bijelo, možda činiti besmislenima. Druge ćete prepoznati kao izvore svojih teškoća. Pročitajte misli koje ste zapisali sljedećeg dana ili za nekoliko dana – s vremenskim ćete odmakom još učinkovitije razlikovati bitne probleme od iracionalnih strahova. Čim budete u prilici, bitne probleme počnite rješavati. Iracionalni se strahovi vjerojatno ionako neće ostvariti, pa njih možete ignorirati ili se prema njima možete odnositi kao prema strahovima malog djeteta – s nježnom utjehom i umirivanjem. A možete im pristupiti i s humorom. Kako god vam paše.

Ne postoji ispravan i pogrešan način za voditi dnevnik, ali postoje neka pravila koja bi vam mogla olakšati stvaranje te navike. Nudimo vam nekoliko savjeta:

  • Pokušajte pisati svaki dan. Svakoga dana izdvojite nekoliko minuta za pisanje. Bilo bi dobro da to uvijek bude u isto vrijeme u danu – tako će se stvoriti navika. Vaš će um brzo usvojiti obrazac: postoji „vrijeme za brigu“ i ostalo vrijeme. Pripazite da „vrijeme za brigu“ ne bude prije spavanja, bolje je imati ga sredinom dana. Ako vam neka briga padne na um izvan predviđenog vremena, odgodite je i zapišite je u dnevnik tijekom „vremena za brigu“. Uskoro ćete primijetiti kako se iracionalne brige sve rjeđe pojavljuju, a brojnih se briga koje vas sada uznemiruju nakon nekog vremena možda nećete ni sjećati.
  • Olakšajte si pisanje. Koristite lijepu bilježnicu i neku „dobru“ olovku kojom je lagano pisati. Ili upisujte u računalo, ili čak u mobitel. Svejedno je, samo da vam je lako i ugodno.
  • Svaka je forma dobra. Vaš dnevnik ne mora slijediti određenu strukturu. On je vaše privatno mjesto za susret sa samim sobom i razgovor o čemu god želite. Neka riječi slobodno teku. Ne brinite se zbog pravopisnih pogrešaka. Smijete i psovati. Dobro je sve što vam pomogne da se izrazite. Dnevnik će čitati samo oni kojima dopustite – vrlo vjerojatno nitko osim vas.
  • Vratite se. Nakon što ste iznijeli svoje brige, strahove, srdžbe, tegobe i tuge, ostavite ih i prepustite se nečemu drugome. Čekat će vas. Kad se vratite, moći ćete ih sagledati izoštrenijim okom i bistrijim umom.

Vođenje dnevnika može vam pomoći da stvorite red kada se osjećate kaotično. Kroz dnevnik možete upoznati sebe, prepoznati svoje najintimnije strahove, misli i osjećaje, ali i prepoznati svoje snage te svoje izvore sreće i mira. Vodite li dnevnik redovito, to vam može postati ritual opuštanja, a ne briga. Ritual u kojem činite nešto dobro za svoj um i tijelo. Osim toga, dnevnik može beskonačnom nizu sličnih dana u lockdownu dati ritam i pomoći vam da se ne izgubite u vremenu. Za dodatnu podršku i smjernice u tome možete nam se javiti na [email protected].

Post Author: kako si?