U prethodnom smo se članku posvetili načinima kako pružati podršku voljenoj osobi u borbi s depresijom, a u ovome ćemo se posvetiti vlastitoj brizi i brizi za svoju dobrobit. Osobe koje su u bliskom odnosu s pojedincem koji se nosi s depresijom često mogu proživljavati kombinaciju osjećaja usamljenosti, bespomoćnosti i iscrpljenosti, pa čak i bijesa na situaciju. Ponekad se može javiti osjećaj krivnje uz preispitivanje sebe – jesmo li trebali i mogli predvidjeti depresiju? Ono što je sigurno istina jest da depresija ne nastaje preko noći te nitko ne može predvidjeti njezine uzroke i nastanak. Depresiju možemo usporediti s puknućem vodovodne cijevi u kući: ona u početku radi jedva primjetnu štetu zidovima, podovima i drugim dijelovima kuće. U početku kuća opstaje, no nakon nekog vremena može doći do malih pukotina u zidovima ili prekida u struji, a kada izvana dođe snažna oluja, kuća može jednostavno popustiti pod njezinom jačinom. Na sličan se način depresija može „skrivati“ godinama dok ne dođe do nekog stresnog životnog događaja koji će je „aktivirati“.
Zašto je briga o sebi bitna?
Briga o voljenoj osobi može biti izazovna, posebice ako pritom zanemarite svoje psihičko zdravlje i dobrobit. U krajnjem slučaju, briga za druge može dovesti do burnouta, odnosno do osjećaja kao da ste dostigli svoju granicu i kao da se više ne možete nositi sa situacijom – kao da ste „izgorjeli“1. Važno je brinuti o vlastitom psihičkom zdravlju jer nam ono omogućuje da se pravovremeno i učinkovito suočavamo sa životnim izazovima, ali i da budemo podrška voljenoj osobi. Iz tog je razloga bitno kontinuirano puniti svoje baterije drugim aktivnostima koje su nam drage, a korisno može biti i sljedeće:
- Izražavanje svojih emocija i društvena podrška. Ponekad se toliko usmjerimo na tuđe emocije da ne opažamo kako se mi sami osjećamo ili odbijamo razgovarati o tome s drugima. Njegovanje društvenih odnosa korisno je za naše psihičko zdravlje, a pokazalo se da je izražavanje vlastitih emocionalnih stanja drugima ljekovito i predstavlja aktivan način suočavanja s problemima, posebice u stresnim vremenima. Istraživanja pokazuju da je i samo pisanje o osjećajima povezano s boljim tjelesnim i psihičkim zdravljem2. U tome može biti korisna tehnika pisanja dnevnika.
- Održavanje svakodnevne rutine. Kada je zdravlje naše voljene osobe narušeno, možemo se osjećati kao da smo na neki način izgubili kontrolu jer nam se svakodnevica može mijenjati od dana do dana, može nam se javiti strah da ćemo izgubiti tu osobu ili se pak u nas može uvući uvjerenje kako se bolest može dogoditi bilo kada ili bilo kome. U ponovnom uspostavljanju osjećaja kontrole može pomoći održavanje svakodnevne rutine. To uključuje obavljanje nekih rutinskih aktivnosti poput jutarnjeg provjeravanja pošte, ručanja u isto vrijeme, odlaženja na tržnicu svake subote i slično. Više možete čuti u našem webinaru Važnost svakodnevnih aktivnosti.
- Uključivanje u hobije. Istraživanja pokazuju da su hobiji povezani s ugodnim raspoloženjem i s nižom razinom stresa3. Stoga je, osim stvaranja i pridržavanja svakodnevne rutine, u svoj dnevni raspored važno ukomponirati i ugodne aktivnosti koje će nam poslužiti kao ispušni ventil. Ovakve aktivnosti omogućuju tzv. psihološko odvajanje koje je izrazito bitno kao zaštita od burnouta. Budući da ono omogućuje obnavljanje energije i oporavljanje od stresnih događaja, pomaže nam da se osjećamo spremnije za daljnje suočavanje sa životnim izazovima i pružanje podrške voljenoj osobi.
Ljubavna veza + depresija + budućnost = ?
Iako svaki brak ima svoje jake i slabije strane, istraživanja pokazuju da u prosjeku više brakova završi rastavom kada je jednom od partnera narušeno psihičko zdravlje4. Do prekida ili rastave najčešće dolazi zbog teškoća koje mogu biti posljedica depresije, kao što su manjak intimnosti i komunikacije, promjene u dinamici odnosa, zamjeranje i druge neugodne emocije. Ipak, to ne znači da su sve ljubavne veze s osobama koje boluju od depresije osuđene na propast. Iako depresija pogađa jednu osobu, borba protiv nje ne mora biti samostalna – uz adekvatnu brigu o sebi i voljenoj osobi, otvorenu komunikaciju te profesionalnu pomoć, ove se poteškoće mogu prevladati te ljubavni odnos može postati prisniji i snažniji.
Briga za voljenu osobu koja se nosi s depresijom ponekad može biti preplavljujuća. Ako osjetite potrebu za razgovorom, naše je uho za slušanje tu. Nemojte oklijevati i pošaljite nam upit na [email protected]. Kroz ovo ne morate prolaziti sami.
Ako vaša voljena osoba pokazuje naznake ili ima suicidalne misli ili namjere, potaknite je da se obrati Centru za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Rebro, Kišpatićeva 12) na telefon 01 2376 335 (0-24h) ili uživo (8-20h).
Literatura
1 Golant, M. i Golant, S. (1997). What to do when someone you love is depressed (2nd ed). Henry Holt and Company.
2 Harvard Medical School. (n. d.). Healthbeat: Writing about emotions may ease stress and trauma. https://www.health.harvard.edu/healthbeat/writing-about-emotions-may-ease-stress-and-trauma
3 Zawadzki, M. J., Smyth, J. M. i Costigan, H. J. (2015). Real-Time Associations Between Engaging in Leisure and Daily Health and Well-Being. Annals of behavioral medicine : a publication of the Society of Behavioral Medicine, 49(4), 605–615.
4 Idstad, M., Torvik, F. A., Borren, I., Rognmo, K., Røysamb, E. i Tambs, K. (2015). Mental distress predicts divorce over 16 years: the HUNT study. BMC public health, 15, 320.
