Site Loader

Štrecnulo me nešto u donjem dijelu trupa, s lijeve strane. Je li to jetra? S koje je strane uopće jetra? Možda je slijepo crijevo. Doduše, nisam siguran/na da je to tu. Je li i to simptom korone? Najbolje da guglam.

Nakon duljeg traženja, najčešće se pokaže ili da imamo maligni tumor ili da smo trudni (neovisno o spolu), a uz to možda imamo i COVID-19. Naravno, to ne bude istina, ali dr. Google nas često može uplašiti ili uznemiriti ozbiljnim dijagnozama koje nisu nužno utemeljene u stvarnosti.

 

Nalazimo se u nesvakidašnjoj situaciji. Prijetnja virusom brzo se integrirala u naše rutine i svakodnevicu, a mi smo se morali prilagoditi. Zbog toga će puno ljudi odgovore na svoje nedoumice, i to baš o novom koronavirusu, potražiti na internetu. Također, mnogima odlazak liječniku više nije jednostavan i dvaput će promisliti prije nego što se upute u ordinaciju. Ljudi će u doba pandemije vjerojatno više nego inače tražiti pomoć dr. Googlea, što bi za posljedicu moglo imati pojavu kiberohondrije. Kiberohondrija je relativno nova pojava nastala s razvojem tehnologije, odnosno sve učestalijim korištenjem računala i interneta. Ne smatra se psihičkim poremećajem, ali se najčešće javlja kao popratni simptom kod osoba koje pretjerano brinu o zdravlju ili imaju anksiozni poremećaj zbog bolesti (ranije nazivan hipohondrija). U većini definicija kiberohondrije pojavljuju se dvije ključne komponente: (1) riječ je o pretraživanju simptoma na internetu koje je na neki način pretjerano, i (2) ono je popraćeno neugodnim emocionalnim stanjem. Ona proizlazi iz potrebe da znamo sve o svojem tjelesnom i psihičkom zdravlju čak i prije no što se obratimo stručnjaku. Tako neki ljudi svojem liječniku postavljaju pitanja o onome što su pročitali na internetu, a drugi smatraju da oni sami znaju najbolje, iako se ne bave medicinskom strukom. Većina ljudi želi bolje razumjeti vlastito ili tuđe zdravstveno stanje pa im ovakav način nošenja s mogućim zdravstvenim problemima daje osjećaj kontrole te dovodi do olakšanja.

Od početka pandemije na različitim se platformama nude različite informacije – o načinima zaštite od zaraze, razini ozbiljnosti situacije, smrtonosnosti virusa ili teorijama zavjere. Kada pretražimo informacije o koronavirusu, internetske tražilice nude milijune rezultata. No, mnoge su pronađene informacije upitne kvalitete i pouzdanosti, a ljudi su skloni vjerovati onome što pročitaju na internetu. Zbog toga se može dogoditi da nakon pretraživanja zdravstvenih informacija budemo zbunjeni i preplašeni. Izlaganje ljudi bez medicinske naobrazbe složenoj medicinskoj terminologiji i objašnjenjima medicinskih stanja može povećati rizik za štetne postupke poput samodijagnoze i samotretmana. Kod nekih se zbog pretraživanja zdravstvenih informacija povećava razina anksioznosti, a moguć je i razvoj depresivnih simptoma. Na koncu, pretjerana briga o informacijama pronađenim na internetu može dovesti do kiberohondrije. S druge strane, pristup pouzdanim informacijama na internetu smanjuje anksioznost, povećava osjećaj samoefikasnosti i smanjuje učestalost traženja ambulantne njege. Zbog toga je važno osigurati da imamo pristup kvalitetnim, točnim i pouzdanim informacijama – one na internetu svakako postoje, samo ih treba pronaći. Pokušajte stoga zaustaviti dijeljenje neprovjerenih informacija ili vijesti, a prilikom pretraživanja koristite provjerene izvore.

Bespuća interneta danas nude mnogo korisnih informacija i jednako toliko (ili čak i više) beskorisnih, neprovjerenih, pa čak i štetnih dezinformacija. Dr. Google možda ima ogromnu količinu informacija, ali on ne zna kritički misliti. Suzdržite se od guglanja svojih simptoma i ne vjerujte svakoj informaciji koju vidite, već prvo obratite pažnju na njen izvor. Protiv infodemije (informacijskog preobilja koje se u prvom redu odnosi na širenje lažnih vijesti i dezinformacija u medijima, na internetu ili na društvenim mrežama) nemamo imunosni sustav, imamo samo razum. A svakog pojedinca i društvo u cjelini može zaštititi razumno ponašanje.

Trenutna situacija kod nekih je prouzrokovala veću svijest o tjelesnim osjetima koje doživljavaju. Češće primjećujemo promjene u tjelesnoj temperaturi, načinu na koji dišemo te bolovima koje osjećamo. Jedan dio simptoma koji mogu upućivati na zarazu novim koronavirusom sličan je simptomima anksioznosti, koji pak mogu biti naglašeni zbog pretraživanja simptoma online. Ako osjetite neke simptome, budite oprezni i zapitajte se: Jesam li bio/la u kontaktu sa zaraženom osobom? Jesam li se kretao/la na potencijalno opasnim mjestima? Pratim li službene epidemiološke preporuke? Vjerojatnost da se zarazite manja je nego što vam se čini.

 

Voljeli bismo se na kraju osvrnuti na podatak da se više od jedne trećine pretraživanih informacija o zdravlju odnosi na psihičko zdravlje. Informacije o psihičkom zdravlju pronalaze se na internetskim stranicama (znanstvenim i neznanstvenim), online forumima, društvenim mrežama, knjigama samopomoći i blogovima, a mogu se pronaći i različita online savjetovanja i psihoterapije te aplikacije za očuvanje psihičkog zdravlja. Ono što internetske informacije čini primamljivima je njihova dostupnost, socijalna podrška i anonimnost. Kada govorimo o pretraživanju informacija o psihičkim smetnjama, upravo anonimnost ima ključnu ulogu zbog stigme povezane s doživljavanjem psihičkih tegoba. Zato je naša misija razbiti stigmu te pružati istinite, provjerene informacije i kontakte. Ako imate pitanja vezanih za psihičko zdravlje ili vam je potrebna podrška, slobodno nam se obratite na [email protected].

 

Više o ovoj temi možete čuti u našem podcastu u suradnji s portalom srednja.hr: Dr. Google – imam li COVID-19 ili kiberohondriju?

 

Post Author: kako si?