Site Loader

Razdoblje pandemije predstavlja izazov za mnoge aspekte našeg života, od posla, obitelji, obrazovanja i zdravlja, pa sve do romantičnih odnosa. Nije neobično da dolazi do promjene dinamike u nekim odnosima jer, kako stres utječe na nas, tako utječe i na naše odnose s bližnjima. Moguće je da ćete primijetiti porast učestalosti negativnih interakcija i sukoba. Možda ste trenutno odvojeni od partnera/ice i to vam predstavlja novu situaciju s kojom niste sigurni kako se nositi. U nastavku vam nudimo neke savjete za lakše nošenje s ovim izazovima.

 

Komunikacija je ključ

Kao i inače u vezi, bitna sastavnica koja će pomoći partnerima u ovom razdoblju je kvalitetna komunikacija. Budite iskreni, otvoreni i koristite tzv. ja-poruke. Ja-porukama izražavamo vlastite osjećaje i potrebe, a ne usmjeravamo se na postupke partnera. Ovo omogućuje da poruka koju šaljete partneru/ici ne ističe njegove/njene pogreške, tj. da je on/a ne doživljava kao napad na sebe, već kao poziv na zajedničko rješavanje problema i suradnju. Time se smanjuje partnerov/ičin otpor i obrana u komunikaciji. Ja-poruka se sastoji od opisivanja konkretnog ponašanja koje vas smeta, izražavanja osjećaja koje to ponašanje u vama budi te opisivanja konkretnih posljedica koje ono ima na vas i/ili želja za ubuduće. Uobičajena formula za ja-poruku je:

Kada ti… (konkretno ponašanje), ja se osjećam… (vaši osjećaji) jer… (posljedice ili želje).

Npr. Kad ne pospremiš stol nakon jela, osjećam se frustrirano jer nemam mjesta za rad od kuće.

Bolest COVID-19 za mnoge je izvor stresa koji se nerijetko prenosi s jednog partnera na drugog. Razgovarajte s partnerom o svojim brigama. Otvaranje drugoj osobi i uzvraćanje otvorenosti pruža priliku za povećanje osjećaja bliskosti. Bitno je naglasiti da različite osobe često ne misle isto te da je važno da ne pretpostavljate što vaš/a partner/ica misli i osjeća jer to nikad sa sigurnošću ne možete znati. U psihologiji se često koristi izraz podrazumijevanje = nerazumijevanje jer nerijetko možemo biti u zabludi i netočno zaključiti što je osoba htjela reći na temelju nedovoljnih informacija. Posljedično, umjesto da razgovaramo s osobom i razjasnimo situaciju, donosimo krive zaključke koji vode do daljnjih razmirica.

 

Dok nas izolacija ne rastavi

Tijekom ovog perioda izolacije parovi koji žive zajedno provodit će više vremena skupa nego inače. Kada tome pribrojimo stres koji u nama stvara ova situacija, moguće je da će doći do sukoba. Sukobi su uobičajeni dio odnosa, dapače, oni parovi koji su zadovoljniji vezom prije će raspravljati o neslaganjima, dok će oni manje zadovoljni probleme gurati pod tepih. Tijekom sukoba je moguće koristiti konstruktivne i destruktivne strategije. Prve će dovesti do produktivnije rasprave i boljeg odnosa, dok će druge dovesti do suprotnog učinka. Razmislite o svojoj komunikaciji s partnerom te, ako zaključite da koristite destruktivne strategije, pokušajte ih zamijeniti onim konstruktivnima. Upamtite da je za promjenu obrasca komunikacije potrebno vremena i dovoljno vježbe. Nemojte očekivati trenutni obrat za 180 stupnjeva. U tablici ispod¹ možete vidjeti neke primjere.

Destruktivne strategije
Konstruktivne strategije
povezivanje aktualnog problema s problemima iz prošlosti usmjerenost na trenutni problem
prekidanje partnera/ice dok govori dopuštanje partneru/ici da dovrši rečenicu
pretpostavljanje da znamo što partner/ica misli i osjeća pitanje partnera/ice što misli i osjeća
okrivljavanje partnera/ice prepoznavanje i vlastite odgovornosti
postavljanje ultimatuma fleksibilnost i nuđenje rješenja
usmjerenost isključivo na ono što bi partner/ica trebao/la učiniti otkrivanje vlastitih potreba i želja

 

Psiholog John Gottman godine je istraživanja posvetio romantičnim odnosima i otkrivanju čimbenika koji mogu predvidjeti prekid veze. Čimbenici koje je on identificirao i prikladno nazvao četiri jahača apokalipse su:

  • Kritiziranje partnerove ličnosti. Kao što smo već spomenuli, u komuniciranju svojeg problema i nezadovoljstva važno je u fokus staviti specifična ponašanja koja vas smetaju kod partnera/ice, a ne kritizirati njega ili nju kao osobu. Također je dobro izbjegavati izraze koji upućuju na svojevrsnu konstantnost, kao što su uvijek ili nikad. Primjer kritiziranja bio bi: Ja uvijek moram nahraniti mačku jer ti samo misliš na sebe. Ovime naglasak stavljamo na osobine partnera i vršimo izravni napad na njega/nju, umjesto da „uložimo žalbu“ na nešto što je osoba napravila i na čemu bismo mogli raditi ili doći do kompromisnog rješenja. Ovdje preporučamo korištenje ja-poruka, npr. Kad ne nahraniš mačku, osjećam se ljutito jer je to onda dodatni posao koji ja moram napraviti.
  • Prezir. Odnos prema drugima s pozicije superiornosti, kod kojeg se partnera/icu ismijava i ne poštuje, s krajnjim ciljem da se on/a osjeća bezvrijedno. Prema istraživanjima, partneri kod kojih je prisutan prezir imaju najveću šansu da će se rastati.
  • Obrambeni stav. Kod obrambenog stava osoba ne samo da se brani, već krivnju prebacuje na partnera/icu. Ovo će često dovesti do eskalacije sukoba i ne predstavlja zdrav način rješavanja konflikata.
  • Gradnja zida (engl. stonewalling). Potpuno povlačenje iz interakcije, najčešće se javlja kao odgovor na prezir. Kad sukobi prevrše određenu mjeru, često je teško ne povući se i u tom je slučaju najbolja strategija uzeti pauzu za neku aktivnost koja vas opušta. Kad osjetite da ste spremni, vratite se razgovoru.

Kako biste izbjegli četiri jahača, koristite već spomenute ja-poruke te se podsjetite na sve pozitivne karakteristike svoje/g partnera/ice koje volite i cijenite. Potrudite se zauzeti partnerovu/ičinu perspektivu, ispričajte se kada pogriješite te uzmite vrijeme za sebe. Sjetite se da guranje problema pod tepih ne vodi do konstruktivnih rješenja već do više, i to potencijalno većih, nesuglasica u budućnosti. Jasna i otvorena komunikacija danas mogla bi vam osigurati mirnije sutra.

Pozitivno gledanje na ovu situaciju izolacije ne samo da će pomoći vašem odnosu, nego i vama u nošenju sa stresom. Gledajte na to kao na priliku za dublje upoznavanje svoje/g partnera/ice i zajedničko isprobavanje novih stvari za koje prije niste imali vremena, primjerice kuhanje, kreativne projekte, razne online tečajeve (vježbanje, ples) i slično. Ponekad i male stvari mnogo znače, pa je tako nedavno istraživanje pokazalo da parovi mogu osnažiti svoju vezu zajedničkim gledanjem romantičnih filmova i komentiranjem obrazaca ponašanja koje prepoznaju u svojoj vezi².

 

[email protected]

Budući da odgovorno ponašanje u razdoblju pandemije uključuje ostajanje kod kuće, mnoge će se veze u ovom periodu pretvoriti u veze na daljinu. Lako se možemo zanijeti i provesti previše vremena u razgovoru s partnerom, bilo  porukama ili videorazgovorom, i pritom zanemariti svoje obveze te obitelj i prijatelje. Važno je odrediti prioritete i dogovoriti okvirni raspored razgovora s partnerom kad vam oboma odgovara, a da pritom imate na umu i vaše i njegove ili njezine želje, potrebe i mogućnosti.

Kako vam ljubav ne bi postala navika, umjesto Dobro jutro i Što radiš? možete partneru/ici slati fotografije i kratke video- ili audiozapise koji vas podsjećaju na njega ili nju. Tako ćete pokazati osobi da mislite na nju i izvan uobičajenih poruka. Ako ste u mogućnosti, pokušajte što više razgovarati putem videopoziva jer vam oni omogućuju da vidite emocionalnu ekspresiju druge osobe, čime se osjećate bolje povezano.

Održavajte običaje koje ste imali kao par prije početka pandemije. Na primjer, ako utorkom idete zajedno na večeru, održite tu tradiciju tako da zajedno večerate preko videopoziva ili slično. Mnoge platforme prilagodile su se ovoj situaciji pa tako možete zajedno gledati Netflix, igrati multiplayer igrice, kuhati u isto vrijeme dok razgovarate putem videopoziva ili smisliti druge aktivnosti koje ćemo ostaviti vašoj mašti na volju.

Kao i inače, važno je da zadržite pozitivan stav i da na trenutnu razdvojenost gledate kao na izazov koji će ojačati vašu vezu. Istraživanja su pokazala da parovi koji uživaju vezu na daljinu vide svoju vezu kao kvalitetniju i više su joj odani od osoba koje su geografski blizu. Bitno je zapamtiti da je trenutno razdoblje stresno za mnoge parove i da je najbolje što možemo učiniti brinuti jedni za druge te biti empatični, strpljivi i svjesno smanjivati napetosti. Imajte na umu da će ova situacija proći i da ćete se uskoro vratiti svojem uobičajenom ritmu.

 

Što ako sam u disfunkcionalnoj vezi?

Nažalost, neke osobe u vezi trpe mnogo više od povremenih prepirki ili neslaganja. Ako je partner/ica fizički ili psihički nasilan/na prema vama, nemojte zaboraviti da nitko ne zaslužuje trpjeti zlostavljanje te da imate pravo na sigurnost. U doba izolacije, nasilje u vezi može izgledati posebno opasno ili bezizlazno, ali želimo vam reći da niste sami te da zaslužujete i trebate dobiti svu moguću pomoć. U slučaju neposredne opasnosti nazovite 112 i/ili policiju na 192. Pripremite torbu koja sadrži stvari za bijeg u slučaju potrebe za hitnim izlaskom iz stana, a s bliskim osobama kao što su obitelj, prijatelji ili susjedi dogovorite posebnu riječ ili frazu koja će ih upozoriti na to da ste u opasnosti. Postoje institucije koje su tu kako bi zaštitile žrtve i pomogle im u borbi za vlastitu sigurnost te vas potičemo da im se obratite na sljedeće brojeve:

  • Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja: 116 006
  • Psihološki centar TESA: 01 / 4828 – 888
  • Ženska pomoć sada SOS – Telefon za žene i djecu žrtve nasilja: 01 / 4655 – 222
  • Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog nasilja: 01 / 6119 – 444

Kontakte organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć žrtvama nasilja u RH možete pronaći ovdje. Ako vam je potrebna dodatna podrška ili ohrabrenje, slobodno se obratite i nama na [email protected].

 

Više o ovoj temi možete čuti u našem podcastu u suradnji s portalom srednja.hr: Ljubav u doba korone.

 


Literatura

¹ Krznarić, T. i Kamenov, Ž. (2017). Kako se dobro posvađati? Komunikacija prilikom sukoba u ljubavnoj vezi. U: S. Salkičević, A. Huić, M. Parmač Kovačić, i B. Rebernjak (Ur.) PsihoFESTologija 2 – psihologijska znanost na popularan način. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

² Rogge, R. D., Cobb, R. J., Lawrence, E., Johnson, M. D. i Bradbury, T. N. (2013). Is Skills Training Necessary for the Primary Prevention of Marital Distress and Dissolution? A 3-Year Experimental Study of Three Interventions. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 81(6), 949-961. http://courses.rochester.edu/surveys/funk/Rogge2014.pdf

 

Post Author: kako si?