U doba pandemije okruženi smo savjetima što sve napraviti da bismo izbjegli zarazu – perite ruke, tuširajte se, dezinficirajte sve što bi moglo biti kontaminirano, održavajte fizičku distancu. Ono čega je mnogo manje su savjeti što napraviti i kako se ponašati ako se zarazimo. Stoga smo sakupili neke savjete i preporuke što napraviti prije nego što se zarazimo te kad zaraza zaista i nastupi. Na početku bismo voljeli naglasiti da nije sramota zaraziti se novim koronavirusom – ovo je samo jedna od velikog broja bolesti koje postoje u svijetu i ne bi smjela postojati nikakva stigma vezana za nju.

 

Priprema

U načelu, priprema za COVID-19 slična je kao i za druge respiratorne bolesti, primjerice za bronhitis ili upalu pluća. Ne trebate očekivati da ćete se zaraziti, ali ako do toga dođe, bolje je biti pripremljen. Unaprijed bi trebalo kupiti sve one potrepštine, lijekove i preparate koje i inače koristite kod prehlade i gripe: maramice, lijekovi za snižavanje temperature i olakšavanje kašlja, med, čaj, limun… Sve što vam se do sada pokazalo korisnim u olakšavanju simptoma gripe vjerojatno će vam pomoći i u slučaju bolesti COVID-19. Ako već imate nekih zdravstvenih tegoba poput kronične opstruktivne bolesti pluća ili emfizema ili uzimate imunosupresive, posavjetujte se s liječnikom ili specijalistom oko toga što raditi ako se razbolite.

Ako neke lijekove pijete svakodnevno (primjerice tablete za snižavanje krvnog tlaka), pobrinite se da ih imate dovoljno za barem dva tjedna. Također možete pripremiti svoja omiljena jela i juhe te smrznuti nekoliko porcija. Glavni razlog za kupovanje namirnica i lijekova unaprijed nije da izbjegnete potencijalnu nestašicu, već da biste, u slučaju da se razbolite, mogli ostati doma tijekom izolacije i smanjiti rizik prenošenja bolesti drugima. Nema potrebe za kupnjom velikih količina toaletnog papira.

VAŽNO: Antibakterijski gelovi i sredstva najbolji su vam saveznik u borbi protiv zaraze. Pobrinite se da redovito čistite površine koje bi potencijalno mogle biti zarazne. Takve su površine one koje najčešće dodirujete: kvake, prekidači, stolovi, ormarići, tipkovnice, računala, telefon i mobilni uređaji. Većina kućanskih sredstava za čišćenje uklanja viruse i bakterije, ali čak je i brisanje površina sapunom i vodom dovoljno. Imajte na umu da medicinski alkohol i neka sredstva za čišćenje mogu oštetiti ekrane elektroničkih uređaja te ih je stoga bolje čistiti specijaliziranim sredstvima.

 

U slučaju zaraze

Primijetite li rane znakove bolesti, kao što su povišena tjelesna temperatura ili suhi kašalj, prvo nazovite obiteljskog liječnika. On će vam reći kako trebate postupati, a izbjegavanjem odlaska do ordinacije osiguravate da nećete zaraziti druge ljude na putu do tamo, u slučaju da doista jeste zaraženi.

Većina ljudi koji su oboljeli od bolesti COVID-19 liječi se kod kuće. Boravak u bolnici uglavnom nije potreban, osim kod težih slučajeva kad oboljeli imaju problema s disanjem ili im je temperatura vrlo visoka i ne može se sniziti lijekovima. Držite se uobičajenih savjeta za olakšavanje sezonskih respiratornih infekcija: redovito prozračujte prostorije u kojima boravite, održavajte vlažnost zraka, inhalirajte nad vrućom vodom ili čajem, pijte puno tekućine. Bitno je da budete hidratizirani. Također, puno se odmarajte. Tijelo u stanju bolesti troši veću količinu energije nego inače, stoga spavajte, opuštajte se i izbjegavajte pretjeranu tjelesnu aktivnost.

U slučaju da ste zaraženi, ne smijete napuštati svoj dom najčešće 14 dana (liječnik će vam propisati koliko se dugo trebate izolirati). Čak i ako se osjećate bolje, i dalje možete biti zarazni. Zamolite druge da umjesto vas odu u kupovinu, a kad vam donose namirnice, neka ih ostave ispred vaših vrata ili zgrade kako biste izbjegli kontakt. Prije no što se vratite uobičajenim aktivnostima, telefonski se posavjetujte s liječnikom.

 

A što sa psihičkim zdravljem?

Zaraza virusom SARS-CoV-2 uzrokuje tjelesne simptome, no što se događa s našim psihičkim zdravljem kada se razbolimo? Radi se o novoj bolesti o kojoj nemamo sve informacije, a to neznanje često može izazvati uznemirenost, ljutnju, brigu, tjeskobu i druge neugodne emocije. Tijek bolesti često je neizvjestan, a uznemirujuće je znati da ni liječnici nisu još sasvim sigurni kako se boriti protiv nje. Uz uznemirenost dolaze i razni tjelesni simptomi poput ubrzanog rada srca, znojenja, bolova u mišićima i sličnih senzacija koje mogu sličiti na simptome bolesti COVID-19 ili ih pojačati. Stoga je bitno posvetiti se sebi kako fizički, tako i psihički. U tu svrhu dobro je znati:

  • Iako ste samoizolirani, niste sami u ovome. U ovom je trenutku u svijetu preko milijun ljudi koji prolaze istu ili sličnu situaciju kao i vi te koji mogu razumjeti vaše brige iz prve ruke. Iako morate biti u izolaciji, pokušajte ostati povezani sa svojom okolinom. Podijelite svoja razmišljanja i osjećaje s drugima. Iskoristite mogućnosti moderne tehnologije, npr. popijte kavu ili čaj s prijateljima uz videopoziv, razmjenjujte fotografije, razgovarajte sa svojim bližnjima telefonom.
  • Nemojte kriviti sebe. Kao i kod svake druge infektivne bolesti, bilo tko se može zaraziti. Virusi su nevidljivi i nepredvidljivi, što otežava našu obranu od njih. Trenutno ne možete znati kako ili gdje ste se zarazili niti to možete promijeniti, ali u vašim je rukama da se posvetite svojoj dobrobiti i oporavku.
  • Prihvatite osjećaje koji se mogu javiti. Koje god da osjećaje doživite, nemojte ih gurati pod tepih – što ih ranije prihvatite, to im se ranije možete posvetiti. Ako imate potrebu isplakati se – isplačite se, ako imate potrebu biti ljuti – budite, ali nemojte dopustiti da vas osjećaji svladaju, već se pokušajte pobrinuti za njih. Na primjer, ako osjećate tugu, dopustite mislima da lutaju neko vrijeme ili se dobro isplačite, ali se nakon nekog vremena pokušajte oraspoložiti. Možete podijeliti svoje misli s drugima ili se posvetiti nečem drugom da biste se oraspoložili, npr. možete se javiti prijatelju, slušati glazbu, gledati serije. Mogućnosti su raznolike, a više ideja možete naći ovdje.
  • Pronađite granicu između brige oko stvarnih problema i hipotetskih briga. Ponekad možemo pretjerati s promišljanjima o najgorim mogućim scenarijima, što može izazvati dodatnu tjeskobu. Važno je prepoznati kada smo pretjerali jer takve brige nisu produktivne i mogu nam otežati situaciju. Više o hipotetskim brigama možete pročitati ovdje.
  • Smanjite količinu pretraživanja informacija o bolesti na internetu. Možda osjećate potrebu doznati što više informacija o svojem stanju, pogotovo u ovakvoj situaciji gdje je puno neodgovorenih pitanja, ali bitno je osvijestiti da internet ponekad i nije najbolji izvor informacija. Na njemu se mogu pronaći razne informacije koje su često neprovjerene, a mogu vas dodatno uznemiriti ili navesti na krivi put. Najbolje bi bilo da sva pitanja usmjerite provjerenom izvoru informacija: svojem liječniku opće prakse ili telefonskoj info liniji na broju 113.
  • Odmorite se. Vaše tijelo treba odmor. Ako se razbolite, vjerojatno ćete puno spavati i to je u redu. Slušajte što vam tijelo govori. Ako vam trenutno nije ni do čega, sasvim je u redu i nekoliko dana provesti ne radeći ništa.
  • Bavite se ugodnim aktivnostima. Čim budete mogli, posvetite se ugodnim aktivnostima za koje ranije niste imali vremena. Možda već dulje vrijeme želite pogledati neku seriju, izbrusiti svoje znanje stranog jezika ili unaprijediti svoje umjetničke vještine. Ideje možete pronaći ovdje i ovdje.
  • Pokušajte biti optimistični. Istraživanja su pokazala da optimizam poboljšava rad imunosnog sustava. Vjerujemo da može biti teško ne razmišljati o stanju u kojem se nalazite, ali pokušajte ga sagledati i iz drugih perspektiva. Možda ste napokon imali vremena naspavati se ili ste se čuli s prijateljem kojeg dugo niste vidjeli. Kada prebolite ovu bolest, vjerojatno ćete neko vrijeme imati imunitet te ćete se bezbrižnije kretati kroz svakodnevicu.

 

Za kraj, najvažniji savjet: redovito i temeljito perite ruke te ostanite doma. Trenutno smo suočeni s pandemijom koja je svima izvor stresa. U ovoj je situaciji najbitnije ostati miran i slijediti upute provjerenih izvora. Kada je mjera opreza protiv velike prijetnje poput pandemije zapravo jako jednostavna i mala (pranje ruku), taj neočekivani nesklad uzrokuje da ljudi imaju potrebu raditi mnogo nepotrebnih stvari kako bi se zaštitili. To je i dovelo do pretjeranog kupovanja hrane, toaletnog papira i drugih potrepština. Stoga budite racionalni i slijedite upute stručnjaka – nema razloga za paniku. Ako vam ova situacija teško pada ili želite s nekime podijeliti svoja razmišljanja i osjećaje, možete se javiti nama na [email protected] ili drugim izvorima psihološke podrške. Ako vas zanima iskustvo s bolesti COVID-19 iz prve ruke, možete ga pročitati ovdje.