Site Loader

“If you find what works for you and then turn it into a process that requires zero thought, you free your mind for more important things.” – Haruki Murakami

 

Kada spomenemo rutinu, neki vjerojatno pomisle na dosadu, ustaljenost i manjak uzbuđenja, a neki na disciplinu, efikasnost i obavljanje obaveza. Iako rutina možda obuhvaća obje krajnosti, ona je iz psihološke perspektive poželjna i umirujuća za naše psihičko zdravlje.

 

Rutinu možemo definirati kao uobičajeni niz aktivnosti koje radimo u točno određeno vrijeme. Bez obzira kakva je nečija rutina, glavna je poanta da su dnevne aktivnosti ponavljajuće i očekivane u otprilike isto doba dana. Takav način obavljanja aktivnosti stvara nam osjećaj sigurnosti jer je rutina predvidljiva. U određenoj je mjeri u ljudskoj prirodi čeznuti za strukturom i kontrolom jer nam je to kroz evoluciju omogućavalo predviđanje potencijalno opasnih situacija, što je sa sobom nosilo i veću stopu preživljavanja. Iz tog razloga nije neuobičajeno da nam u suvremenom načinu življenja koji je često ubrzan upravo rutina pruža sigurnu luku u nemirnom moru.

Manjak strukture i višak slobodnog vremena mogu dovesti do pojave dosade (koja sama po sebi nije nužno loša). Međutim, takav dnevni raspored nerijetko dovodi i do osjećaja neizvjesnosti i anksioznosti te može doprinijeti prokrastinaciji i impulzivnosti. Kada imamo unaprijed određen raspored, teže ćemo ishitreno otići u kupovinu ili gledati filmove umjesto da dovršimo posao koji već dugo odgađamo. Osim toga, kada nam je dan stukturiran, imamo veći osjećaj kontrole nad svojim ponašanjem te su nam misli privremeno okupirane izvršavanjem aktivnosti, čime smanjujemo šanse za ulazak u vrtlog negativnih ili tjeskobnih misli. Naposljetku, rutinsko obavljanje svojih zadataka čini nas boljima i učinkovitijima u njihovom izvršavanju – drugim riječima, to u dugoročnom smislu znači da trošimo manje vremena izvršavajući svoje zadatke i obaveze.

 

Stvaranje rutine

Ljepota rutine je upravo njezina kontradiktornost – što više planiramo svoje vrijeme, to imamo više slobodnog vremena. Uspostavljanje funkcionalne rutine nije uvijek lako, no možda vam sljedeće smjernice mogu pomoći u tome:

  • Započnite s malim koracima. Koliko god uspostavljanje rutine zvučalo jednostavno, pravi je izazov svakodnevno posvećivanje unaprijed zacrtanim aktivnostima, a može biti posebno obeshrabrujuće ako isprva ne uspijemo u tome. Dobar početak u stvaranju i pridržavanju strukture u danu može biti određivanje vremena buđenja i spavanja, kao i vremena obroka, a s vremenom možete nadodati i druge aktivnosti.
  • Osluškujte sebe. Prije uspostavljanja rutine, pokušajte pratiti razinu svoje energije tijekom dana. Možda ujutro imate manje energije, a navečer je imate i viška. Imajući to na umu, možete planirati lagane ili opuštajuće aktivnosti ujutro, a navečer neke poslovne obaveze. Nakon što uspostavite početnu dnevnu strukturu, imajte na umu da je potrebno vrijeme dok ne uđete u ritam. Ipak, ako sustavno ne uspijevate obaviti planirane aktivnosti, možda je vrijeme da pokušate promijeniti svoj raspored.
  • Uključite self-care aktivnosti. Uspostavljanje strukture u danu više je od samog obavljanja dnevnih obveza – možete to zamisliti kao stvaranje prostora za sebe i drage nam aktivnosti tako da na vrijeme obavite ono što ste trebali. Za psihičko je zdravlje izuzetno bitno posvetiti barem djelić dana aktivnostima koje nam pogoduju, poput tehnika relaksacije ili mindfulnessa, pa vas pozivamo da i njih svakako uvrstite u svoju rutinu.
  • Budite oprezni. Iako rutina ima puno dobrih strana, bitno je osvijestiti da se ne vrti sve oko nje. Isto kao što manjak strukture može biti štetan, tako i slijepo držanje rasporeda može biti nepovoljno za nas – ako jedan dan želite ostati spavati ili otići na neplaniranu kavu s prijateljima, poslušajte tu želju. Držanje rutine samo kako bismo je se držali gubi svoj značaj.

 

Iako je rutina važna i korisna za psihičko zdravlje, ne trebamo biti strogi prema sebi ako je ne uspijemo uspostaviti. Potrebni su vrijeme i trud dok se ne uhodamo i vidimo plodove svog ulaganja, a do tada nema potrebe stavljati prevelik pritisak na sebe. U ovoj BIPA Hrvatska x kako si? kampanji #PrekrasnaIznutra želimo vas podsjetiti da stavite sebe i svoje potrebe na prvo mjesto – a rutina može biti prvi korak u tome. Ako imate poteškoća u započinjanju aktivnosti ili se otežano nosite sa svojim obavezama, uvijek nam se možete javiti na [email protected] za dodatnu podršku i savjetovanje.

Post Author: kako si?