Site Loader

„Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, u pravoj količini, u pravo vrijeme, u pravu svrhu, i na pravi način – to nije lako.“ – Aristotel

 

Većina osoba upoznata je sa značenjem kratice IQ, odnosno kvocijentom inteligencije, no jeste li znali da postoji i emocionalna inteligencija? Emocije imaju važniju ulogu u našim životima nego što bismo možda na prvu pomislili – one utječu na našu pažnju, percepciju, mišljenje i pamćenje, energiziraju i usmjeravaju ponašanje te su temelj socijalnih odnosa. Emocionalna inteligencija jedan je od faktora u podlozi različitog reagiranja ljudi koji se objektivno nalaze u jednakim situacijama, a odnosi se na prepoznavanje vlastitih i tuđih emocionalnih stanja kako bismo učinkovitije rješavali potencijalne izazove te adekvatno regulirali svoje ponašanje. Ona uključuje različite sposobnosti pa se za emocionalno inteligentnu osobu može reći da: 1) zapaža tuđe emocije te precizno izražava svoje emocije i potrebe, 2) sposobna je koristiti emocije kako bi bolje prosuđivala i pamtila događaje, 3) razumije značenje različitih emocija i 4) adekvatno upravlja vlastitim i tuđim emocijama ovisno o situaciji.1

Primjerice, kolega na poslu negativno komentira projekt na kojem ste radili. To vas ražalosti te se osjećate loše jer znate koliko ste truda uložili, ali se istovremeno prisjećate slične situacije od prije u kojoj ste reagirali impulzivno i rekli kolegi nešto zbog čega ste kasnije osjećali krivnju. Stoga u ovoj situaciji pokušavate osvijestiti svoje trenutne misli i osjećaje, povezujete ih s prethodnom situacijom i, umjesto upućivanja ružnih riječi, kažete kolegi kako vam je žao to čuti i upitate ga za detaljniju povratnu informaciju kako biste uvidjeli prostor za razvoj i napredak. S obzirom da ne možete utjecati na kolegine riječi i način davanja povratne informacije, reagiranjem na ovaj način ne primate k srcu negativan komentar, već se osnažujete, učite iz njega i zadržavate dobar odnos s kolegom.

Emocionalna inteligencija može doprinijeti akademskom, profesionalnom i privatnom uspjehu. Istraživanja pokazuju kako je pozitivno povezana sa subjektivnom dobrobiti, samoefikasnosti, optimizmom, zadovoljstvom životom2, radnim učinkom i kvalitetom društvenih odnosa3. Dakle, ona se odražava u našim odnosima s drugima, ali i sa samim sobom. Emocije nam, ako razumijemo njihovo značenje i sposobni smo prepoznati ih, prenose informacije o tuđim mislima i namjerama. Na taj način možemo povećati kvalitetu svojih odnosa i interakcija s drugima. Ako u romantičnom odnosu barem jedan partner ima visoku emocionalnu inteligenciju, odnos će često biti pozitivniji4. Osim toga, emocionalna inteligencija nam pomaže u nošenju s vlastitim emocijama i usmjeravanjem ponašanja. Ako naučimo prepoznati svoje emocije i razumjeti njihove uzroke te smo sposobni upravljati i nositi se kako s ugodnim tako i s neugodnim emocijama, možemo ih iskoristiti za pozitivno djelovanje i osjećati se bolje. Ako imamo teškoća u prepoznavanju, razumijevanju i upravljanju svojim emocijama, tada možemo pogrešno interpretirati tuđe emocije ili im poslati krivu poruku. To može izazvati da se osjećamo nesigurno, da uzroke svojih emocija pripisujemo drugima ili da reagiramo na načine koji mogu narušiti naše odnose s drugima.

Emocionalna inteligencija set je vještina koje prate razvoj kognitivnih i socijalnih vještina te se može razvijati s godinama i iskustvom. Preporučuje se razvijati je usmjeravanjem na njena četiri ključna aspekta: samoregulaciju (kontrolu impulzivnih osjećaja i ponašanja, upravljanje emocijama na zdrav način i prilagođavanje promjenama u okolini), samosvijest (prepoznavanje vlastitih emocija i njihovog utjecaja na misli i ponašanje), socijalnu svijest (razumijevanje osjećaja, potreba i briga drugih, ugodno osjećanje u društvu i razumijevanje grupne dinamike) te upravljanje odnosima (razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa, utjecanje na druge, upravljanje konfliktima). Neki od načina za razvijanje emocionalne inteligencije su:

  • Proširite svoje znanja o emocijama. Razlikovanjem nijansi unutar emocije vjerojatnije je da ćemo u pojedinoj situaciji odgovoriti primjerenom emocionalnom reakcijom. Takozvani krug emocija, koji raščlanjuje bazične emocije u specifične, a pomoću kojega možete odrediti iz koje osnovne emocije potječu vaši osjećaji i tako djelovati na njihov uzrok, možete pronaći ovdje.
  • Prakticirajte mindfulness. Pokušajte se udaljiti od vlastitih emocija kao objektivni promatrači. Stvaranjem prostora između svoje percepcije i reakcije na zapaženo smanjujemo automatizam i impulzivnost reakcija te ih zamjenjujemo primjerenom reakcijom.
  • Osvijestite vlastitu neverbalnu komunikaciju. Naši izrazi lica, ton glasa i položaj tijela omogućuju nam prenošenje vlastitih emocija i prepoznavanje tuđih bez upotrebe riječi.
  • Naučite se nositi s neugodnim emocijama. One nam daju informaciju o tome da se oko nas događa nešto što nam ne odgovara i potiče nas da na neki način reagiramo. Pritom je važno da izrazite svoje emocije na način koji neće povrijediti druge osobe. U tome vam mogu pomoći ja-poruke i asertivnost.
  • Pokušajte gledati na konflikte i pogreške kao prilike za razvoj i zbližavanje s drugima. Povremeno neslaganje i razmirice neizbježan su dio međuljudskih odnosa te je važno rješavati ih na konstruktivan način kako bismo ojačali povjerenje i odnose s drugima. Pokušajte razumjeti osjećaje druge strane i upravljati emocijama poput ljutnje i ljubomore.

Kako biste osvijestili gdje se nalazite na spektru emocionalne inteligencije, možete ispuniti Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti. Zapamtite da je emocionalna inteligencija vještina koja se može razvijati upornošću i vježbom. Ako vam je u tome potrebna podrška, potičemo vas da nam se javite na [email protected].

 


Literatura

1 Mayer, J. D., Salovey, P. i Caruso, D. R. (1997). Development and Emotional Intelligence. Basic Books.

2 Furr, R. M. (2005). Differentiating happiness and self-esteem. Individual differences research, 3, 105-127.

3 Nelis, D., Quoidbach, J., Mikolajczak, M. i Hansenne, M. (2009). Increasing emotional intelligence: (How) is it possible? Personality and individual differences, 47(1), 36-41.

4 Brackett, M. A., Warner, R. M. i Bosco, J. S. (2005). Emotional intelligence and relationship quality among couples. Personal relationships, 12(2), 197-212.

Post Author: kako si?