Site Loader

Nije sreća ta koja donosi zahvalnost, zahvalnost je ta koja donosi sreću.

 

Zamislite da sjedite na sredini velike zelene livade. Na jednoj strani livade nalaze se brige, strahovi i slične neugodne misli, a na drugoj strani nalaze se optimizam, nada i zahvalnost. Ako svakodnevno odlučujete hodati prema onom kraju livade na kojem se nalaze negativne misli, uskoro će se na zemlji stvoriti put. Ako postoji put, veća je vjerojatnost da ćete njime hodati i u budućnosti. Često provodimo vrijeme razmišljajući o onome što nemamo, o boljem poslu koji bismo mogli imati, o boljem automobilu koji bismo htjeli kupiti, razmišljamo kako bismo samo voljeli da zarađujemo malo više novca ili da imamo malo veću kuću – kada bismo to ostvarili, zasigurno bismo bili sretni. Koliko često odvojimo vremena za razmišljanje o stvarima, ljudima i mogućnostima koje već imamo i bez kojih ne možemo zamisliti život ovakvim kakav jest?

U međuvremenu, dok smo mi hodali amo-tamo od sredine livade prema brigama i strahovima, put prema zahvalnosti i sreći toliko je obrastao da nam je teško uopće doći do tih osjećaja. Ovako funkcioniraju naše misli: put kojim odlučujemo hodati onaj je koji će biti utabaniji i u budućnosti korišteniji. Nenamjerno stvaramo naviku razmišljanja na određen način koji nam ne mora nužno biti koristan. Ako provedemo vrijeme fokusirajući se na negativno, kako bismo trebali istinski uživati u svemu pozitivnome u životu? Jedan je od načina za promjenu utabanih puteva k negativnome razmišljanju prakticiranje zahvalnosti.

 

Zahvalnost se najčešće definira kao ugodan osjećaj koji se javlja nakon što dobijemo pomoć koju smatramo vrijednom. No, ona nije usmjerena samo na ljude koji su nam pružili ruku u teškoj situaciji. Zahvalnost je životna orijentacija prema primjećivanju i cijenjenju pozitivnoga u vlastitome životu i svijetu. Istraživanja su pokazala da je prakticiranje zahvalnosti povezano s poboljšanjem socijalnih odnosa, povećanim osjećajem sreće, smanjenjem depresivnosti te povećanjem subjektivne dobrobiti, pa čak i zdravlja. Usvajanje različitih vježbi zahvalnosti može poboljšati kvalitetu sna, utjecati na lučenje hormona sreće, regulirati lučenje hormona stresa, smanjiti anksioznost i poboljšati rad imunološkoga sustava. Kada prakticiramo zahvalnost naš mozak otpušta neurotransmitere dopamin i serotonin koji podižu raspoloženje te nam donose osjećaj zadovoljstva i sreće.

Svakodnevnim reflektiranjem na dobre stvari u životu mijenjamo neuralnu strukturu svoga mozga i treniramo ga da se fokusira na ono pozitivno. Zapamtite – put u travi neće se stvoriti ako jednom posjetimo dio livade na kojem su pozitivne misli. Ali ako pokušamo svaki dan promisliti na čemu smo zahvalni, s vremenom će taj put postajati sve vidljiviji, a put kojim smo prije kročili, onaj koji vodi do negativnih misli, s vremenom će zarasti. Slijedi nekoliko vježbi koje su usmjerene na prakticiranje zahvalnosti:

  • Vođenje dnevnika. Zapisivanje stvari koje vam donose osjećaj zahvalnosti jedan je od najjednostavnijih i najpopularnijih načina za vježbanje osjećaja zahvalnosti. Cilj je vježbe reflektirati se na protekli dan, nekoliko dana ili tjedan i sjetiti se 3-5 stvari na kojima ste najviše zahvalni. Na ovaj se način fokusirate na sve dobro što vam se dogodilo u određenomu vremenskom periodu. Možete ovo raditi svaki dan ili jednom tjedno, ovisno o vlastitim preferencijama. Ako vođenje dnevnika postane na neki način opterećenje ili obaveza, prilagodite vremenski period tako da vam ova aktivnost bude ugodna i da ona postane nešto što želite raditi. Ako imate poteškoća sa započinjanjem pisanja, probajte zamisliti život bez stvari i ljudi koji su vam vrijedni. To će vam pomoći da u fokus stavite ono što vam je zaista bitno. Više o pisanju dnevnika i njegovim pozitivnim učincima možete pročitati ovdje.
  • Staklenka zahvalnosti. Za ovu vježbu potrebna vam je staklenka ili kutija, ukrasne trake, naljepnice, šljokice ili bilo što čime možete ukrasiti svoju staklenku – papir, olovka i malo zahvalnosti. Ukrasite staklenku tako da vam bude lijepa i privlačna. Svaki dan na komadiće papira napišite tri stvari na kojima ste zahvalni. Možete pisati o sitnim radostima, kao što je ispijanje kave u vašem najdražem kafiću, ili o velikim darovima koje imate, kao što su vaši najbliži, vaš partner ili prijatelji. Papiriće umetnite u staklenku. Uskoro ćete imati staklenku punu razloga zašto je vaš život lijep i vrijedan življenja. Na ovaj način također ćete razviti naviku prakticiranja zahvalnosti za male stvari. Kada se osjećate potišteno i treba vam nešto što će vas razvedriti, izvucite nekoliko papirića iz staklenke te se podsjetite tko i što vam donosi radost u životu.
  • Meditacija s refleksijom. Meditacija nije uvijek laka. Ona zahtijeva pražnjenje uma, što može biti zahtjevan zadatak jer misli često lutaju i ometaju nam pažnju. No ovakva vrsta meditacije usmjerava pažnju na sve što vam u životu donosi sreću, mir i zahvalnost te stoga može unaprijediti vaš osjećaj subjektivne dobrobiti. Pri izvođenju ove vježbe pratite sljedeće korake:
    1. Namjestite se u ugodan i opušten položaj. Udahnite i izdahnite duboko nekoliko puta te pokušajte sa svakim izdahom opustiti tijelo i um. Prebacite pozornost na svoju neposrednu okolinu. Što vidite? Što čujete? Što osjećate? Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.
    2. Usmjerite misli na ljude koji su vam bitni i bliski. Vrlo je važno svakoj osobi dati pozornost koju zaslužuje. Promislite i o stvarima bez kojih bi vam život bio neugodniji. Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.
    3. Zatim usmjerite pažnju na sebe. Recite sebi: Ja sam jedinstven/a, blagoslovljen/a maštom, mogućnošću da komuniciram, da razumijem i učim iz svoje prošlosti, da planiram svoju budućnost, sposoban/na podnijeti prepreke koje mi se postave na put. Na ovome sam zahvalan/na.
    4. Za kraj se zadržite neko vrijeme u osjećaju da je život dragocjen dar. Podsjetite se da ste rođeni u vrijeme nezapamćenog prosperiteta i blagostanja. Budite zahvalni na tome što možete disati, vidjeti, hodati; budite zahvalni na zdravlju koje imate, kulturi u kojoj živite i znanju koje možete steći. Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.
  • Šetnja zahvalnosti. Ova vježba zahtijeva samo osjećaj zahvalnosti i volju za izlaskom iz kuće. Šetnja s fokusom na razmišljanju o stvarima na kojima možemo biti zahvalni ima jednake učinke kao meditacija kombinirana s prakticiranjem zahvalnosti. Šetnja sama po sebi ima pozitivne učinke na fizičko zdravlje: povećava razinu hormona endorfina koji smanjuje stres, poboljšava cirkulaciju i zdravlje krvožilnog sustava te smanjuje osjećaj umora i krvni tlak. Uparivanjem ove aktivnosti sa zahvalnim stanjem uma njegovat ćete vlastito fizičko i psihičko zdravlje. Dok šetate, opažajte sve oko sebe: drveće, krošnje, boje lišća i trave, zvukove koje proizvodi vjetar, ptičji pjev, miris cvijeća, osjećaj povjetarca u kosi. Obratite pozornost na osjećaj zemlje pod nogama – ako imate priliku hodati bosi, učinite to. Povedite partnera ili prijatelja sa sobom i uživajte u tišini ili komentirajte zajedno sve lijepe prizore koje uočite. Na ovaj način možete i njima izraziti kako cijenite provoditi vrijeme u njihovu društvu.
  • Pismo zahvalnosti. Ovo bi mogla biti najsnažnija vježba zahvalnosti koju možete probati. Napišite rukom pismo osobi na čijoj ste prisutnosti u svom životu najviše zahvalni. Budite detaljni, izrazite svaku sitnicu njihova postojanja koju smatrate vrijednom divljenja. Objasnite im koje njihove kvalitete cijenite i kako oni uljepšavaju vaš život. Ako vam je to ugodno, možete im i dati pismo ili ga poslati u obliku e-poruke, no ne zaboravite ga više puta pročitati i provjeriti jeste li se jasno i ispravno izrazili prije nego što im ga predate.
  • Drvo zahvalnosti. Ova je vježba prikladna za djecu ili za sve nas koji se tako osjećamo. Potrebni materijal su grančica stabla, kamenčići, konac, papir u boji, olovke, vaza i osjećaj zahvalnosti. Pratite sljedeće korake:
    1. Izrežite iz papira oblike koji nalikuju lišću. Probušite na vrhu izrezanog lišća rupice kroz koje ćete zavezati konac tako da lišće lakše objesite na grančicu.
    2. Stavite kamenčiće u vazu i u sredinu umetnite grančicu.
    3. S djecom zapišite na lišće stvari na kojima ste vi i oni zahvalni. Možete koristiti i fotografije i crteže.
    4. Objesite lišće na grančicu i uživajte u svom stablu zahvalnosti.

 

Ako vam je potrebna podrška u vježbanju zahvalnosti, slobodno nam se obratite na [email protected].

 

Post Author: kako si?