Site Loader

Hoću li se zaraziti ako popričam sa susjedom?, Hoće li nas zatresti novi potres? ili Što će biti s mojim poslom? samo su neka od pitanja koja su vjerojatno većini ljudi, ako ne i svima, prošla kroz glavu u posljednje vrijeme. Kada se zbroje opasnost, nepoznatost i neizvjesnost trenutnih okolnosti, sasvim je prirodno osjećati tjeskobu, strah, uznemirenost ili preplavljenost. A kada se u cijelu priču umiješa još i kronična bolest, onda je briga za zdravlje, pa i za život, sasvim očekivana.

Briga zbog zaraze, briga zbog postojeće bolesti, briga zbog općeg obustavljanja zdravstvenog sustava, briga zbog neodgovornog ponašanja drugih osoba… To su samo neke od briga s kojima se osoba s kroničnom bolešću može susresti, a usto je okružena stalnim podsjetnicima da pripada rizičnoj skupini i da se treba dodatno paziti. Sve ove brige mogu uzrokovati pretjeranu usmjerenost i zabrinutost za vlastito zdravlje, a ponekad može biti teško raspoznati je li neki simptom posljedica kronične bolesti, infekcije koronavirusom, anksioznosti ili možda samo obične prehlade. Budući da život s kroničnom bolešću u doba pandemije može svakodnevno donositi kompleksne izazove, u nastavku vam nudimo nekoliko savjeta kako si pomoći.

 

Nošenje s promjenama

Možda je u posljednje vrijeme najdramatičnija promjena obustavljanje ili odgađanje svih zdravstvenih procedura poput raznih terapija, zahvata, pregleda i drugih, čime su ljudi naizgled prepušteni sami sebi. Ako bolujete od kronične bolesti, vrlo je vjerojatno da su vam ovom odlukom neke od zdravstvenih usluga odgođene do daljnjega. Možda imate osjećaj kao da vas je zdravstveni sustav napustio, no bitno je imati na umu da je ova odluka trenutno najbolja za vaše zdravlje. Zdravstveni su djelatnici procijenili da je u ovom trenutku, zbog moguće zaraze, dolazak u bolnicu na redovite kontrole manje sigurna opcija nego što je odgađanje vašeg liječenja – i nema razloga da im ne vjerujemo. Nitko ne može znati kako će se situacija dalje odvijati, ali činjenica je da su liječnici tu kako bi se brinuli o svojim pacijentima i ne treba gubiti vjeru u to da će vam sva zdravstvena skrb biti pružena na najsigurniji i najadekvatniji mogući način. Dok se sve ne vrati u normalu, na vama je odgovornost da samostalno pratite svoje zdravstveno stanje i prijavite eventualne promjene svom liječniku.

Kombinacija visoko stresne situacije, kolektivne usmjerenosti na zdravlje i vaše dužnosti da pratite svoje stanje može dovesti do pretjerane usmjerenosti na unutarnja tjelesna zbivanja. Kada smo pretjerano usmjereni na svoje tjelesne osjete, vrlo lako možemo uočiti i najmanje promjene koje inače možda i ne bismo primijetili. S obzirom na povećanu brigu oko zdravlja, u želji da si pomognemo, te promjene možemo protumačiti kao simptome nečeg većeg, što onda može dovesti do osjećaja tjeskobe i uznemirenosti. Promjene u disanju, umor ili bolovi u mišićima ne moraju nužno upućivati na infekciju koronavirusom, već mogu naprosto biti simptomi anksioznosti, obične prehlade ili možda simptomi koje izaziva vaša kronična bolest. Cijela ova situacija može biti frustrirajuća i zbunjujuća, ali postoje načini da si pomognete. Ako vas neki tjelesni simptom uznemiri, pokušajte preusmjeriti pažnju na nešto drugo – pogledajte seriju, nazovite prijatelja, zalijte cvijeće ili pokušajte neku od tehnika relaksacije poput kontroliranog disanja ili progresivne mišićne relaksacije. Više o tehnikama opuštanja možete pročitati ovdje.

Vođenje dnevnika također je korisna metoda za nošenje sa zabrinjavajućim mislima. Budući da je bitno da vodite računa o svojem zdravstvenom stanju, dnevnik može imati dvojaku ulogu – terapeutsku i za praćenje simptoma. Raspisujući svoje doživljaje i emocije možemo jasnije primijetiti što nam se točno događa i što nas brine te samim time učimo o sebi. Primjerice, možemo shvatiti kakve nam situacije izazivaju stres, ljute nas ili frustriraju, pa time možda i pogoršavaju simptome postojeće bolesti. Dnevnikom se također, paradoksalno, udaljavamo od svojih misli. Ako u danu izaberete određeno vrijeme za brigu i tada na papir istresete sve što doživljavate, možete se osjećati lakše, smirenije i opuštenije te ćete možda imati dojam da su i brige ostale u toj zatvorenoj bilježnici. Više o vođenju dnevnika možete pročitati ovdje. Od svojih se misli možete pokušati udaljiti i tako da se posvetite nekim ugodnim aktivnostima – možda postoji neki hobi o kojem već dulje vrijeme razmišljate ili želite razviti neku novu vještinu. Ideje možete pronaći ovdje i ovdje.

VAŽNO: Ako simptomi ustraju, svakako se javite svom liječniku.

 

Nošenje s drugim ljudima

Nažalost, neki ljudi ne razmišljaju o posljedicama svojih ponašanja na druge, ali to je izvan vaše kontrole. Ne postoji čarobni štapić kojim biste ih mogli natjerati da počnu pratiti upute nadležnih institucija, ali kontrola vaših vlastitih postupaka je u vašim rukama. To je u ovom slučaju ključna stvar koju možete napraviti za svoje zdravlje, ali i gotovo jedina jer ništa drugo nije u tolikoj mjeri pod vašom kontrolom. Možete pokušati razgovarati o važnosti odgovornog ponašanja sa svojim bližnjima i ukućanima kako bi se i oni maksimalno potrudili zaštititi vas. Upravo vlastitim ponašanjem i utjecajem na neposrednu okolinu činimo ključan korak u ovoj zajedničkoj borbi protiv virusa – možda djeluje kao malo, ali je dovoljno da učini razliku i da nam svima olakša borbu s pandemijom.

 

Nošenje s kroničnom bolešću

Kroničnu bolest ne možemo ukloniti ili promijeniti, kao ni trenutnu situaciju pandemije, ali ono što možemo promijeniti je naš pogled na život i bolest. Brojna su istraživanja pokazala da je optimizam zdrav – potiče brže obnavljanje tkiva, smanjuje razinu stresa, jača imunosni sustav te općenito olakšava nošenje s teškoćama. Suživot s kroničnom bolešću može biti težak i ne treba tražiti slijepi optimizam, ali pokušajte se usmjeriti na pozitivne strane situacije, kao i na ljude i stvari na kojima ste zahvalni.

Izazovne nam životne situacije često pružaju dojam da smo sami u toj borbi, ali najčešće postoje ljudi koji mogu razumjeti kako se osjećamo te nam dati podršku i savjet. Često u razgovoru s drugima shvatimo da nismo sami te da možda i oni dijele naše brige i osjećaje. Ovo pogotovo vrijedi ako druga osoba razumije vašu situaciju iz prve ruke – tada možete jedno drugome biti podrška, savjetovati se oko nošenja s bolešću ili saznati što njima pomaže. Iskoristite ovo vrijeme da podijelite svoje brige i razmišljanja s drugima.

 

Stavite sebe i svoje zdravlje na prvo mjesto. Posvetite se svojem zdravlju prvenstveno njegujući zdravi životni stil, a ako osjetite potrebu, javite se svom liječniku – to je vaše pravo i borite se za njega. Ako vam neugodne emocije ometaju svakodnevicu, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Možete se obratiti nama na [email protected] ili nekim drugim izvorima psihološke pomoći.

 

Post Author: kako si?