U posljednjih nekoliko godina niz neočekivanih događaja poput pandemije, potresa i rata imao je snažan utjecaj na tržište rada. Budućnost je postala neizvjesnija nego prije, mnogi su ljudi doživjeli značajne promjene u načinu na koji zarađuju za život, a mnogi su bili prisiljeni prilagoditi svoj način života novim financijskim (ne)prilikama. Uz brojne druge promjene u načinu života, promjena ekonomskog konteksta također ima utjecaj na psihičko zdravlje¹.

 

Gospodarske krize, ekonomska nesigurnost i teškoće u nošenju sa zahtjevima okoline mogu dovesti do ekonomskog stresa² – doživljaja da se ne možemo izboriti s financijskim ili ekonomskim uvjetima u kojima smo se našli ili za koje predviđamo da bi mogli nastati. Ti uvjeti uključuju ekonomsku deprivaciju, tj. manjak sredstava za život (npr. izgubili smo posao ili drugi izvor prihoda), i ekonomski pritisak, tj. brigu oko toga kako ćemo podmiriti svoje potrebe (npr. raspolažemo s manje novca nego prije)³. Nemogućnost zadržavanja stečenog životnog standarda obitelji, štednja hrane i/ili energije, rezanje troškova i teškoće u podmirivanju potreba djece samo su neki od praktičnih problema koji tada mogu nastati⁴. Nezadovoljstvo, bespomoćnost i frustracija koju ti problemi donose mogu se prelijevati na druge aspekte života pa ekonomski stres tako može dovesti do poteškoća u poslu, u međuljudskim odnosima i u odnosu prema samome sebi.

Nošenje s gore navedenim problemima može dovesti do pada samopouzdanja, povlačenja u sebe i socijalne izolacije. Ako se dogodi da si više ne možemo priuštiti stvari koje smo nekad mogli, poput putovanja ili redovitih izlazaka s prijateljima, možemo osjećati sram, izbjegavati takva druženja i time izgubiti važnu socijalnu podršku. Stoga nije iznenađujuće kako se kod osoba lošijeg financijskog statusa češće pojavljuje depresija⁵. Ekonomski stres može dovesti i do povećane razdražljivosti, zbog čega u partnerskim odnosima može češće dolaziti do sukoba kako u vezi financija tako i vezano za druge teme. Time se narušava obiteljska klima te povećava rizik za konflikte u svakodnevnoj komunikaciji⁴. Pojačano doživljavanje neugodnih emocija izazvanih ekonomskim pritiskom ima nepovoljan učinak na odnos između roditelja, a zatim i na odnos roditelja s djecom⁴, koja također mogu pokazivati znakove narušenog psihičkog zdravlja zbog obiteljskih financijskih problema. Tako se kod djece mogu javiti depresija, anksioznost i narušena slika o sebi⁶ te eksternalizirani problemi u ponašanju.

Doživljavanje ekonomskog stresa podrazumijeva dojam nestabilnosti i stalnu neizvjesnost, što predstavlja udarac na našu potrebu za sigurnosti i predvidljivosti. Potreba za sigurnosti jedna je od temeljnih psiholoških potreba i dulja nemogućnost da je zadovoljimo zapravo je oblik kroničnog stresa koji je iscrpljujuć i može nepovoljno utjecati na brojne aspekte funkcioniranja. Rizik ili strah od gubitka posla i nezaposlenost mogu biti dodatno ugrožavajući za psihičko zdravlje jer kroz posao zadovoljavamo mnoge druge potrebe osim potrebe za (financijskom) sigurnosti, uključujući potrebu za redovitom aktivnosti i rutinom, osjećajem svrhovitosti i korisnosti, socijalnim kontaktom te društvenim statusom. Ekonomski stres stoga ne dovodi samo do praktičnih egzistencijalnih problema, već i do nemogućnosti zadovoljavanja važnih psiholoških potreba. To pak može dovesti do doživljavanja osjećaja besmisla i manje vrijednosti, zbog čega je naglašena povezanost između egzistencijalnih problema i depresivnosti.

 

Kako si pomoći?

Ako nam manjak novca može onemogućiti da zadovoljimo svoje psihološke potrebe i tako činiti da budemo nesretni i nezadovoljni, logično je pomisliti da će višak novca riješiti taj problem i omogućiti nam da budemo sretni i zadovoljni. Međutim, kao i mnoge stvari vezane za ljudsko doživljavanje i ponašanje, čini se da ipak nije tako jednostavno⁷. Istraživanja ne pronalaze pravocrtan odnos između imućnosti i sreće – drugim riječima, iako određeno poboljšanje financijskog stanja dovodi do veće razine zadovoljstva, u jednom trenutku zadovoljstvo prestaje rasti unatoč daljnjem rastu imućnosti. O povezanosti sreće s novcem i kako izvući što više sreće iz novca kojim raspolažete možete pročitati u tekstu naših kolega iz Nepopularne psihologije, a mi vam donosimo neke savjete za nošenje s ekonomskim stresom:

• Ojačajte svoju psihološku otpornost. Psihološka otpornost odnosi se na mogućnost da se uspješno nosimo sa životnim krizama, odnosno da im se prilagodimo i da se zaštitimo od njihovih negativnih posljedica. Psihološki otporniji ljudi lakše održavaju psihičko zdravlje tijekom prolaska kroz teška životna razdoblja te se brže vraćaju u stanje u kojemu su bili prije krize.

• Naučite regulirati količinu stresa i doživljavanje stresnih situacija. Iako ne postoji zlatno pravilo nošenja sa stresom, postoje brojne tehnike koje možete isprobati i pokušati pronaći kombinaciju koja vam najviše odgovara.

• Povećajte svoju financijsku pismenost. Zatražite pomoć prijatelja ili poznanika koji se dobro snalaze s novcem ili potražite besplatne online resurse (npr. ovu knjižicu o osnovama osobnih financija). Potaknite djecu i pomognite im da od malih nogu uče o osnovama upravljanja financijama.

• Učite biti optimističniji. Većina situacija je popravljiva. Jednom kada dođe do financijskog problema ili nesigurnosti, usmjerite se na rješavanje problema i pokušajte se oduprijeti ruminiranju i očajavanju.

• Potražite socijalnu podršku. Osim što nam mogu biti emocionalna podrška i utjeha, bliske osobe mogu nam pomoći i s rješavanjem problema.

• Ostanite redovno aktivni. Kada se osjećamo beznadno, često se dogodi da nemamo energije i budemo umorni. Iako je odmor važan i potreban, pokušajte pronaći ravnotežu između odmaranja i aktivnosti. Zadržite rutinu i aktivnosti koje možete, budite usmjereni na problem i nemojte se izolirati.

• Planirajte. Plan je pola rješenja – uz pomoć partnera, prijatelja ili obitelji pokušajte napraviti plan rješavanja problema te ga pratiti korak po korak. Možda će biti potrebno neko vrijeme da se stvari poboljšaju, ali imajte strpljenja i budite uporni.

• Komunicirajte. Ako dođe do trzavica u međuljudskim odnosima, pokušajte osvijestiti svoje emocionalno stanje, izolirati probleme te se pokušati fokusirati na rješavanje problema jednog po jednog kroz zajedničke napore i otvorenu komunikaciju.

 

Svakome se može dogoditi da izgubi posao ili financijsku sigurnost, zato imajte razumijevanja prema sebi samima. Ne zaboravite raditi na sebi te vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Prihvatite ono što ne možete promijeniti i pokušajte pronaći način za nošenje s trenutnim brigama. Pokušajte iskoristiti tu situaciju kao priliku za razvoj novih vještina i za svoj osobni napredak. Dajte si vremena, ostanite aktivni, napravite plan i slijedite ga korak po korak. Ne ustručavajte se potražiti podršku od bližnjih, proširiti mrežu socijalnih kontakata ili se javiti stručnjaku psihičkog zdravlja, naša su vam vrata uvijek otvorena.

Ako se trenutno suočavate s nezaposlenosti ili nesigurnosti na poslu, možda vam pomognu webinari koje smo tijekom pandemije snimili sa stručnjacima iz organizacijske psihologije: Nezaposlenost i traženje posla te Nesigurnost i promjene na poslu.

 

---

Literatura

1 Zagrebačko psihološko društvo. (2020). Ekonomski stres i mentalno zdravlje. Preuzeto 1.6.2023. sa https://zgpd.hr/2020/04/17/ekonomski-stres-i-mentalno-zdravlje/

2 Ajduković, M., Rajter, M. i Rezo, I. (2019). Obiteljski odnosi i roditeljstvo u obiteljima različitog prihoda: kako je život u visokom riziku od siromaštva povezan s funkcioniranjem obitelji adolescenata? Revija za socijalnu politiku, 26(1), 69-95.

3 Bazzoli, A., Probst, T. M. i Lee, H. J. (2021). Economic Stressors, COVID-19 Attitudes, Worry, and Behaviors among U.S. Working Adults: A Mixture Analysis. International Journal of Environmental Research and Public Health, 18(5): 2338.

⁴ Vinković, L. (2022). Učinak ekonomskog stresa u obitelji na dobrobit djeteta [doktorska disertacija]. Teorija i metode socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

⁵ Batty, E. i Flint, J. (2010). Self-esteem, comparative poverty and neighbourhoods. Sheffield Hallam University: Centre for regional economics and social research.

⁶ Conger, R. D., Ge, X., Elder, G. H., Frederick, O. L. i Simons, R. L. (1994). Economic Stress, Coercive Family Process, and Developmental Problems of Adolescents. Child Development, 65(2), 541-561.

⁷ Diener, E. i Oishi, S. (2000). Money and happiness: Income and subjective well-being across nations. U E. Diener i E. M. Suh (Ur.), Culture and subjective well-being (str. 185–218). The MIT Press.