Prošle su već dvije godine otkako smo se našli u „novom normalnom“ – rad od kuće, online sastanci, online škola i ispiti, ograničena putovanja, povremena izolacija i/ili samoizolacija postali su dio naše svakodnevice. Neki su se brže i lakše naviknuli na ove okolnosti, dok se neki još uvijek prilagođavaju, i to je u redu. Međutim, ovakav je način života mnogima otežao već otprije poznati izazov održavanja ravnoteže između privatnoga i poslovnoga života.

Imati privatno-poslovnu ravnotežu, i biti u mogućnosti održavati ju, znači da se osoba može psihički i fizički odvojiti od rada te se u potpunosti posvetiti svome slobodnom vremenu i uživati u njemu, bilo da ga provodi u druženju sa svojim najbližima, svom najdražem hobiju ili nečemu trećem¹. To uključuje postavljanje ispravnih prioriteta između karijere i profesionalnih ambicija s jedne strane te privatnog života, slobodnog vremena, obitelji i prijatelja s druge strane. Osobe koje održavaju dobru privatno-poslovnu ravnotežu imaju višu subjektivnu dobrobit i veću motivaciju za poslom, uspješnije obavljaju različite životne uloge² te se uspješnije nose sa stresom i imaju povećanu radnu učinkovitost³. Istraživanja zadovoljstva poslom i zadovoljstva životom generalno pokazuju kako dolazi do tzv. efekta prelijevanja (engl. spillover effect) između ovih dviju sfera. Drugim riječima, oni ljudi koji su zadovoljni svojim životom to zadovoljstvo prenose na svoj posao i obrnuto⁴. Isti je trend uočen i kod nezadovoljstva – osobe koje su nezadovoljne životom prenose to nezadovoljstvo u poslovno okruženje⁴.

Tako je nekima rad od kuće, ako je pravilno primijenjen, pozitivno utjecao na privatno-poslovnu ravnotežu. Vrijeme koje bi inače provodili na putu do posla sada su mogli usmjeriti na aktivnosti u kojima inače uživaju te su tako neki poboljšali svoj odnos s obitelji⁴. Osim toga, kad radimo od kuće, imamo veću fleksibilnost u tome što ćemo i kada raditi, možda ne moramo sjediti osam sati za računalom već, ako nam tako više odgovara, možemo si raspodijeliti radne sate kroz dan. No rad od kuće donosi i neke teškoće – odjednom se radno vrijeme isprepliće s ostalim svakodnevnim obvezama i aktivnostima poput kuhanja ručka, odlaska po djecu u vrtić ili školu, kao i ostatkom slobodnog vremena koje provodimo svatko na sebi zabavan način. Preseljenje posla kući sa sobom može nositi izazove poput nemogućnosti definiranja radnog vremena, osjećaja da stalno moramo biti dostupni, teškoća u održavanju odnosa s kolegama, nemogućnosti fokusiranja na posao uz djecu ili fokusiranja na djecu uz posao, konflikata s obitelji i/ili partnerom te manjka vremena za sebe. Također se mogu pojaviti osjećaji preplavljenosti, manjak osjećaja kontrole, nezadovoljstvo poslom i/ili životom, pojačani stres i burnout. Uz sve ove nove izazove pokušavamo zadržati produktivnost i zadovoljstvo i u privatnoj i u poslovnoj sferi, što se mnogima može činiti teško i nedostižno. Stoga u nastavku donosimo nekoliko savjeta koji bi vam mogli pomoći u još boljoj prilagodbi na rad od kuće i u stvaranju uspješne privatno-poslovne ravnoteže:

• Stvarajte zdravo i produktivno poslovno okruženje:
  • Neka vam blagovaonski stol, ako je ikako moguće, ne bude radni stol; odvojite kutak u svom domu koji će biti samo za posao, stvorite si radno mjesto u kojem ćete se osjećati ugodno i produktivno.
  • Pomaknite sve potencijalne distraktore koji bi vas mogli ometati i skretati pažnju tijekom posla, ali i tijekom slobodnog vremena (npr. privatni mobitel, TV, knjiga).
  • Istražite sve mogućnosti komunikacijskih alata koje imate i pronađite način komunikacije s kolegama koji vam najviše odgovara.
  • Održavajte odnose s kolegama, spojite se online kako biste popili kavu ili ručali zajedno – iako neće biti isto kao da to radite uživo, ti vas trenuci mogu opustiti i zbližiti s kolegama, što može doprinijeti boljoj atmosferi.
  • Pronađite dodatne savjete u našem članku o tajnama poslovne komunikacije na daljinu.
• Učinkovitije upravljajte vremenom:
  • Probudite se dovoljno rano kako biste obavili svoju rutinu prije početka radnog dana te razbuđeni i spremni sjeli za računalo ili radni stol.
  • Postavite prioritete i napravite popis (privatnih i poslovnih) zadataka za taj dan. U redu je ako na kraju dana niste sve uspjeli obaviti, prirodno je da nam uskoče nove situacije i potrebe, ali važno je imati barem okvirni plan, ciljeve i prioritete.
  • Odredite svoje radno vrijeme i dostupnost te to jasno iskomunicirajte s kolegama i ukućanima.
  • Zapisujte rokove i dogovore u kalendar kako biste ih lakše pratili.

„Loša je vijest da vrijeme leti. Dobra je vijest da ste vi pilot.“– Michael Altshuler

• Naučite postavljati granice u odnosima s drugima:
  • Jasno komunicirajte svoje potrebe i očekivanja. Od pomoći vam mogu biti ja-poruke.
  • Dogovorite pravila i raspored obveza u kućanstvu.
  • Ne uzimajte previše posla i zaduženja na sebe: naučite reći ne, ali uvažavajući tuđe potrebe. Na to možete gledati kao na prliku za vježbanje vlastite asertivnosti.
  • Na kraju radnog dana isključite mobitel, laptop i obavijesti s posla.
• Odmorite se:
  • Redovito uzimajte pauze, izađite na svjež zrak, napravite par koraka i rastegnite se. Nemojte čekati da simptomi umora postanu očiti i da radna učinkovitost počne padati. Uzmite vrijeme za sebe, za svoje hobije i aktivnosti u kojima inače uživate  – to nije sebično, već vam omogućuje da „napunite baterije“ i vratite se poslu s punim kapacitetom. Kako se dobro odmoriti možete pročitati ovdje.

 

„Skoro sve će ponovno proraditi ako se isključi na nekoliko minuta, uključujući vas.“

 

Veliku ulogu u stvaranju zdravog i podržavajućeg poslovnog okruženja ima poslodavac koji bi trebao poticati zaposlenike da se psihički i fizički odvoje od svog posla, što onda može dovesti do veće produktivnosti u objema sferama. Isto tako bismo trebali imati više tolerancije i razumijevanja jedni prema drugima, kako na poslu tako i kod kuće. Ne smijemo zaboraviti da smo svi mi prije svega ljudi – roditelji, djeca, baka ili djed, partner, svako za sebe pojedinac je sa svojim brigama i izazovima. Pozivamo vas stoga da budete tu jedni za druge i međusobno si pomažete u prilagodbama na životne promjene. Ako poželite savjet stručnjaka, uvijek nam se možete javiti na [email protected], rado ćemo vas saslušati.

 

---

Literatura

¹ Singh, P. i Khanna, P. (2011). Work-life balance a tool for increased employee productivity and retention. Lachoo Management Journal, 2(2), 188-206.

² Moore, F. (2007). Work‐life balance: contrasting managers and workers in an MNC. Employee relations.

³ Razak, R. A., Yusop, F. D., Perumal, Y. i Chukumaran, S. R. (2015). The Developmental Process of Managing Virtual Training for Teachers. International Journal of Information and Education Technology, 5(8).

⁴ Russell, J. E. (2008). Promoting subjective well-being at work. Journal of career assessment, 16(1), 117-131.