Site Loader

Zamislite sebe u nedjelju u 8 navečer. Za otprilike 10 do 12 sati počinje vam novi radni tjedan, pun obaveza i intenzivnog ritma. Jeste li ikad pomislili kako bi vam toliko dobro došao još jedan dan vikenda, između subote i nedjelje? I tko je uopće odredio da radimo pet dana u tjednu, a odmaramo dva? Ako jeste, niste jedini. Četverodnevni radni tjedan aktualna je ideja o 32-satnom ili 40-satnom radnom tjednu kroz četiri radna dana umjesto pet, bez gubitaka u produktivnosti, plaći i pogodnostima,čiji je cilj maksimizirati efikasnost zaposlenika i ponuditi im više slobodnog vremena u kojem se mogu posvetiti osobnim interesima i aktivnostima.1

 

Pandemija koronavirusa promijenila je razne aspekte života kakvog smo do nedavno znali i pokazala nam koliko toga možemo raditi na daljinu. Tako smo po prvi put slušali predavanja, polagali ispite, branili diplomske radove, dobivali otkaze, nove poslove i napredovanja, podnosili izvještaje i stvarali nove projekte u donjem dijelu pidžame. Življenje na daljinu sa sobom je donijelo i niz logističkih pitanja koja su se primarno bavila time kako osigurati kvalitetan rad i rast zaposlenika – po mogućnosti jednako kvalitetan kao u uvjetima rada uživo – a nešto kasnije počela su se postavljati kompleksnija pitanja dobrobiti zaposlenika, kao i njihovih mogućnosti da se kvalitetno posvete svojim zadacima, ali i da se od posla odvoje te da se posvete sebi i svom zdravlju – jer iskusni poslodavci znaju da je kvalitetan odmor važan za kvalitetan rad. Nakon rasprava koje su za cilj imale utvrditi kako poboljšati dobrobit, ali i radnu angažiranost zaposlenika te sve izraženijih težnji zaposlenika da održe ravnotežu između posla i privatnog života, istaknula se ideja o četverodnevnom radnom tjednu.

„Svi želimo uravnoteženije živote, vrijeme za vježbanje, opuštanje, osobni razvoj i vrijeme s voljenima. Rad je važan, ali važnije je živjeti ispunjen život.“ – Jan de Jong, jedan od osnivača tvrtke Webpower Adria koji je svojim zaposlenicima uveo četverodnevni radni tjedan

 

Radni tjedan nekad i sad

Uobičajen radni tjedan od ponedjeljka do petka kakav znamo nastao je kroz devetnaesto, a zaživio početkom dvadesetog stoljeća. Industrijska revolucija promijenila je način rada i dovela zaposlenike u tvornice, što je zahtijevalo stvaranje strukture radnog vremena. U početku je samo nedjelja bila službeni neradni dan, ali kratko vrijeme za odmor često je dovodilo do toga da zaposlenici samostalno „učine“ i ponedjeljak neradnim danom – odnosno da se ne pojave na radnom mjestu.2 Početkom 20. stoljeća događa se promjena zbog židovske radne snage gdje su poslodavci počeli dopuštati dvodnevni odmor kako bi Židovi mogli slaviti Šabat. Ova promjena postala je privlačna svim zaposlenicima i dovela do kreiranja petodnevnog radnog tjedna. Paralelno s time, Henry Ford definira radni tjedan kao onaj od 40 sati, ali ne bez predumišljaja: više slobodnog vremena dalo je zaposlenicima priliku da ga provode kupujući, što potiče cirkulaciju novca.2

Nakon industrijske revolucije više sati rada značilo je i više obavljenog posla. Međutim, u modernom dobu tehnoloških alata to više nije nužno istina.

Četverodnevni radni tjedan prvi se put javlja kao intervencija u 1970-ima, kada tvrtke počinju nuditi skraćeno ili prilagođeno radno vrijeme. Ova se promjena javila kao odgovor na želju zaposlenika da radije imaju produžene odmore nego skraćeno radno vrijeme na dnevnoj bazi, što je rezultiralo većim korištenjem godišnjih odmora. Poslodavci su to nastojali umanjiti, ponudivši model u kojem se 40 radnih sati obavi u 4 dana (model 4/40). Nažalost, tadašnji programi nisu bili dovoljno sistematični niti konzistentni da bi se mogli donijeti zaključci o njihovim rezultatima.3

Danas, u tvrtkama diljem svijeta, četverodnevni radni tjedan i drugi oblici skraćenog radnog vremena postaju gotovo obavezni. Voditelji ovakvih tvrtki uveli su četverodnevni radni tjedan jer su morali – susreli su se s burnoutom zaposlenika ili drugim poteškoćama u radu koje su počele ugrožavati samo postojanje tvrtke. Shvatili su da moraju smisliti produktivniji i zdraviji model rada.4

Tvrtke koje su se odlučile na ovu promjenu često pružaju kreativne i druge usluge te uključuju softverske start-upove, tvornice, restorane i slične industrije gdje su rokovi fiksni, a premorenje radom je često.4

 

Što nam četverodnevni radni tjedan donosi?

Četverodnevni radni tjedan ima niz koristi za zaposlenike – produktivniji su i kreativniji te je smanjena vjerojatnost pojave sagorijevanja na poslu. Također, imaju više vremena za druženje s obitelji te za brigu o sebi i vlastitom psihičkom i tjelesnom zdravlju, odnosno imaju bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

izvor

No, što je s poslodavcima? Je li realno očekivati da zaposlenici opseg posla koji su inače trebali obaviti u 40 sati stignu obaviti u 32, i što ako ne stignu? Ili je radno vrijeme od 5 dana, odnosno 40 sati tjedno, zastario i društveno dogovoren koncept koji se u modernim vremenima tehnologije i uredskih poslova treba promijeniti s ciljem zdravlja, rasta i radne angažiranosti zaposlenika, a ne zadržati kako bi utabao put zaposlenika prema burnoutu?

Istraživanje provedeno na temu produktivnosti zaposlenika call centra je pokazalo da kako radni sati prolaze, produktivnost opada, a efekt umora je značajan i za zaposlenike na nepuno radno vrijeme. Ovaj efekt vrijedi i za zaposlenike umjereno razvijenih vještina, ali je jači za manje iskusne zaposlenike, odnosno oni osjećaju veći umor i manje su produktivni s prolaskom vremena.5 Iako su nalazi istraživanja donekle nekonzistentni, čini se da se zaposlenici slažu kako nisu produktivni tijekom cijelog osmosatnog radnog vremena, nego tek oko 3 sata6,7, dok su preostali sati ispunjeni aktivnostima poput odgovaranja na elektroničku poštu, produktivnih i neproduktivnih sastanaka, administrativnih aktivnosti ili ometanja od strane kolega.6 Dakle, ako smo u petodnevnom radnom tjednu istinski produktivni samo oko 15 sati – što nas sprječava da jednostavno ne odredimo četverosatno radno vrijeme tijekom četiri dana?

Naravno da smo i sami svjesni da su sastanci i koordinacija s kolegama neophodan dio gotovo svakog posla, no u sklopu odluke o obliku četverodnevnog radnog tjedna važno nam je spomenuti opadanje produktivnosti na poslu s prolaskom radnih sati: značajna je razlika radi li se o četverodnevnom radnom vremenu u kojem se radi 10 ili 8 sati dnevno, a vjerujemo da dosad navedeni argumenti snažno govore u prilog radnom vremenu od 32 sata.

 

Četverodnevni radni tjedan u praksi

Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Novi Zeland, Španjolska, Island, Švedska, Japan, Kina i Hrvatska samo su neke od zemalja čije su tvrtke započele s praksom četverodnevnog radnog tjedna, potaknute idejom da skraćeno radno vrijeme dovodi do porasta produktivnosti i bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života.8 Brojne prednosti za poslodavce uključuju očekivani porast kreativnosti i produktivnosti, niže troškove boravka u uredu te veće zadovoljstvo zaposlenika9 – zaposlenici koji rade četiri dana tjedno iskazuju najveće razine osobne dobrobiti u odnosu na svoje kolege koji rade pet ili šest dana u tjednu.10 I zaista, zaposlenici navode da je ova promjena uklonila efekt umora petkom popodne te podignula moral i razinu energije. Osjećaj da je svaki trenutak vrijedan za ispunjenje radnih zadataka kod zaposlenika je doveo do porasta u produktivnosti,8 no donio je i stres sličan onome prije godišnjeg odmora izazvan potrebom da se svi uobičajeni radni zadaci obave u skraćenom vremenskom periodu – i tako iz tjedna u tjedan.10 Ovdje je važno istaknuti kako nije sigurno je li takav stres rezultat promjene načina rada i bi li se on s vremenom smanjio jer bi se zaposlenici navikli na novo radno vrijeme, ili se pak radi o specifičnom izvoru stresa koji bi ustrajao kroz vrijeme.

Osim stresa, zaposlenici istovremeno ističu žaljenje zbog ukidanja određenih socijalnih aspekata posla, poput ispijanja kave s kolegama, i iskazuju da su se brzo naviknuli na „višak“ slobodnog vremena, upuštajući se u razne hobije.10 Nadalje, ispitanici koji rade četiri dana tjedno iskazuju niže razine burnouta i više razine osobne dobrobiti, ali i niže razine radne angažiranosti, što se čini u suprotnosti s iskazima o povećanoj produktivnosti. Ipak, istraživanje tvrdi da je za radnu angažiranost (pozitivno, ispunjavajuće psihičko stanje vezano za rad koje karakterizira energičnost, posvećenost i zadubljenost u radne zadatke11) važnije cjelovito iskustvo rada nego broj radnih dana. Moguće je stoga da je manja radna angažiranost rezultat povišenog stresa koji zaposlenici povezuju s kraćim radnim tjednom, a ne nužno direktan rezultat skraćenog radnog vremena. Istovremeno se uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna povećava osjećaj dobrobiti zaposlenika, što govori u prilog tome da im skraćeno radno vrijeme daje dovoljno prilika da se uključuju u aktivnosti koje njeguju njihov društveni život te tjelesno i psihičko zdravlje.

 

Vjerujemo da sve što smo gore naveli može zvučati kompleksno i nedefinirano. Nažalost, trenutni su nalazi takvi i potrebno je još istraživanja kako bi se došlo do konkretnijih zaključaka, pogotovo jer su navedena istraživanja provedena od strane tvrtki koje su uvele četverodnevni radni tjedan te bi bilo važno ispitati valjanost ovakvih nalaza nezavisnim istraživanjima. Za sada znamo da skraćivanje radnog tjedna samo po sebi nije dovoljno kako bi se povećala radna angažiranost zaposlenika te da ga je važno uvesti postepeno, s razvijenim internim procesima i obučenim voditeljima. Znamo i da kraći radni tjedan dovodi do većih razina osobne dobrobiti zaposlenika, smanjenog burnouta i više vremena za brigu o svom tjelesnom i psihičkom zdravlju – što sve u konačnici može činiti zaposlenike sretnijima, odanijima poslu te motiviranijima za rad ako četverodnevni radni tjedan ne dovede do dodatnog stresa. Više o učincima ovog oblika radnog vremena saznat ćemo nakon što ga dovoljno tvrtki uvede i nakon što se provedu dugoročna istraživanja. Do tada, za sva dodatna pitanja možete nam se obratiti na [email protected].

 


Literatura

1 4 Day Week Global. https://www.4dayweek.com/

2 BBC Bitesize. Who invented the weekend? (bez datuma). https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/zf22kmn

3 Hedges, J. N. (1971). A look at the 4-day workweek. Monthly Labor Review, 94(10), 33–37.

4 Soojung-Kim Pang, A. (2021, srpanj 8). Why we need to consider switching to a 4-day workweek — now. TED Ideas. https://ideas.ted.com/case-for-4-day-workweek/

5 Collewet, M. i Sauermann, J. (2017). Working hours and productivity. Labour Economics, 47, 96–106.

6 Gaetano, C. (2017, lipanj 7). Study: 39 Percent of Workday Spent on Actual Work. The New York State Society of Certified Public Accountants. https://www.nysscpa.org/news/publications/the-trusted-professional/article/study-39-percent-of-workday-spent-on-actual-work-060717

7 Vouchercloud. (bez datuma). How Many Productive Hours in a Work Day? Just 2 Hours, 23 Minutes... https://www.vouchercloud.com/resources/office-worker-productivity

8 Booth, R. i Holmes, M. (2019, ožujak 12). String of British firms switch over to four-day working week. The Guardian. https://www.theguardian.com/world/2019/mar/12/string-of-british-firms-switch-over-to-four-day-working-week

9 Đermanović, A. (bez datuma). We Don’t work Fridays. You shouldn’t too! Mediacor. https://www.mediacor.hr/hr/blog/we-dont-work-fridays-you-shouldnt-too/

10 Harter, J. i Pendell, R. (2021, rujan 9). Is the 4 Day Work Week a Good Idea? Gallup Workplace. https://www.gallup.com/workplace/354596/4-day-work-week-good-idea.aspx

11 Business Psychology Lab. (2021). Radna angažiranost vol.1: zašto svaka organizacija treba angažirane zaposlenike? https://bplab.eu/radna-angaziranost-vol1/

Post Author: kako si?