Dolazak siječnja i nove godine nagovijestili su kraj blagdanskom ugođaju koji nas je pratio proteklih tjedana. Sve one lampice i ukrasi koji su krasili naše domove i činili ih nekako toplijima i posebnijima, sada su pospremljeni. Razdoblje pečenja kolača i pripremanja blagdanskih delicija ponovno je zamijenio naš uobičajeni jelovnik. Više se ne čuju božićne pjesme i svi su pokloni otvoreni. Ljudi koji su do prije par dana bili usmjereni jedni na druge (makar online), sada su se vratili svojim uobičajenim brigama. Vi se postepeno vraćate svom poslu, fakultetu ili školi. Sve se nekako vraća na uobičajeni tempo. Iako su ovi blagdani za mnoge bili drugačiji nego što su navikli, ipak se čini nekako teško vratiti se obavezama.
Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se mnogi ljudi nakon blagdana mogu suočavati sa sniženim raspoloženjem¹. Preko blagdana nakratko stavljamo svoje obaveze na stranu i zamjenjujemo ih onim aktivnostima kojima se inače možda ne stignemo posvetiti, a željeli bismo. Cilj je blagdana, između ostalog, opustiti se i povezati s drugim ljudima. Kada je pak vrijeme da se vratimo svojoj svakodnevnoj rutini, možemo se osjećati potišteno, razdražljivo ili umorno. Koncentracija i motivacija mogu biti smanjene, a mogu se primijetiti i promjene u apetitu te u ritmu spavanja. Ovakvo stanje najčešće je privremeno, a naziva se postblagdanskom depresijom ili postblagdanskim mamurlukom².
Ova pojava može se djelomično objasniti teorijom suprotnih procesa (engl. opponent process theory)³ prema kojoj naš organizam nastoji održavati emocionalnu ravnotežu. Kada doživljavamo intenzivnije ugodne emocije poput onih tijekom blagdana, one nas udaljavaju od tog stanja ravnoteže. Kako bi se ravnoteža vratila, nakon takvog razdoblja možemo pojačano doživljavati suprotne emocije, one neugodne. Ovaj proces može djelovati i u suprotnom smjeru pa primjerice pri skoku s padobranom neugodna emocija straha prelazi u ugodne emocije uzbuđenja i olakšanja. U svakom slučaju, ova teorija nalaže da biste se uskoro trebali vratiti u svoje stanje ravnoteže, što znači da eventualne simptome postblagdanske depresije vjerojatno nećete osjećati još dugo.
Što možete učiniti kako biste si olakšali ovo razdoblje?
- Održavajte rutinu. Pokušajte ustajati i lijegati svaki dan u isto vrijeme. Održavajte redovit raspored obroka. Odredite koje će vrijeme biti posvećeno rješavanju obaveza, ali ne zaboravite i ono za odmor. Rutina nam daje osjećaj strukturiranosti i kontrole koji nam mogu nedostajati jednom kad izađemo iz blagdanskog razdoblja.
- Brinite o svom tjelesnom zdravlju. Možda ste tijekom posljednjih dana pojeli koji kolač više nego što ste htjeli ili pak proveli više vremena pred televizijom gledajući božićne klasike ili onu seriju koju ste odgađali mjesecima. Vjerujemo da niste bili sami u tome i to je u redu. Ipak, sada bi moglo biti dobro vrijeme da počnete ostvarivati svoje novogodišnje odluke o redovitoj tjelovježbi, uravnoteženoj prehrani i dovoljnoj količini sna. Osim što ova ponašanja doprinose vašem tjelesnom zdravlju, također imaju važnu ulogu u očuvanju psihičkog zdravlja.
- Učinite „povratak“ postepenim. Ako ste još jučer spavali do podne, a već danas zbog obaveza ustali u šest ujutro, vaše bi se tijelo moglo pobuniti, što može dovesti do toga da se osjećate manje produktivno i učinkovito. Stoga preporučujemo da postepeno prilagođavate svoj ritam spavanja i druge navike uobičajenom kako biste izbjegli drastične promjene. Osim toga, ako ste u mogućnosti, poželjno je i da postepeno krenete s količinom posla koju obavljate prvih dana4.
- Ostanite povezani. Blagdani nam donose povezanost s drugim ljudima. No, činjenica da su oni završili ne znači da ne možete i dalje održavati odnose do kojih vam je stalo. Pošaljite poruku nekome i pitajte ga kako je. Nazovite bake i djedove, roditelje ili djecu. Pozovite prijatelja na videopoziv. Povezanost s drugima jedna je od naših psiholoških potreba i kao takva je od iznimne važnosti za osjećaj dobrobiti.
- Isplanirajte nešto čemu ćete se veseliti. Iako je razdoblje pred nama neizvjesno, ipak preostaju neke aktivnosti koje možemo planirati. Primjerice, možete isplanirati da ćete za vikend pripremiti svoj omiljeni obrok, uzeti vremena za čitanje knjige ili prošetati prirodom.
Naposljetku, želimo reći kako je sniženo raspoloženje nakon blagdana uobičajeno te bi simptomi koje osjećate trebali nestati s vremenom. Ako ipak primijetite da se i nakon duljeg vremena osjećate potišteno, potičemo vas da potražite stručnu pomoć. Proteklih nekoliko tjedana mnogima je bilo izrazito stresno i prirodno je osjećati se loše, a razgovor sa stručnom osobom može vam pružiti olakšanje. Naše uho za slušanje dostupno vam je na [email protected].
Literatura
¹ Walter, L. (2014). The Holidays Are Over; Why Am I So Blue? Psychology Today. https://www.psychologytoday.com/us/blog/life-without-anxiety/201401/the-holidays-are-over-why-am-i-so-blue
² Ryan, M. (2019). An Expert’s Advice on Coping With Post-Holiday Depression and the Dreaded January. Popsugar. https://www.popsugar.co.uk/fitness/how-to-deal-with-post-holiday-depression-47048704?utm_medium=redirect&utm_campaign=US:HR&utm_source=www.index.hr
³ Solomon, R. L. (1980). The opponent-process theory of acquired motivation: The costs of pleasure and the benefits of pain. American Psychologist, 35(8), 691–712.
4 Bretones, F. D. (2017). Facing the post-holiday blues. Safety Management.
