Site Loader

Jesi li zaljubljen/a? Imaš li dečka/curu? Kad ćeš se udati? Kad namjeravaš imati djecu?
Ovo su tipična pitanja koja nam postavljaju naši bližnji. Pitate se zašto?

 

U prijašnjim člancima već smo spominjali tri glavne psihološke potrebe: kompetentnost, autonomiju i povezanost. Ako zadovoljavamo ove tri potrebe, bit ćemo i zadovoljniji u životu¹. U kontekstu intimnih odnosa osvrnut ćemo se na potrebu za povezanosti koja se odnosi na potrebu za uspostavljanjem bliskih i emotivnih odnosa s drugima. Osobe koje zadovoljavaju ovu potrebu bolje funkcioniraju, otpornije su na stresne situacije te općenito imaju manje psihičkih poteškoća². Važno je napomenuti kako intimna veza nije nužan uvjet za zadovoljavanje ove potrebe – emocionalne odnose gradimo i s prijateljima te obitelji. Mnoga istraživanja ipak ukazuju kako su nam intimni odnosi izuzetno važni te su jedan od temeljnih dijelova naših života. Primjerice, u istraživanju koje je ispitivalo životne ciljeve mladih muškaraca i žena pokazano je kako zadovoljavajuća intimna veza ili brak predstavlja najvažniji životni cilj za oba spola³. Kako bismo što bolje mogli razumjeti što je to intimni odnos, na slici ispod prikazana je hijerarhija različitih vrsta odnosa te što svaki od njih podrazumijeva.

Definicije različitih vrsta odnosa.

 

Zašto ulazimo u intimne odnose?

Osim spomenute potrebe za povezanosti, postoji mnogo teorija koje pokušavaju objasniti zašto ulazimo u intimne odnose, kako biramo partnere, kako se veza održava itd. Prema evolucijskom pristupu ljubavi, bliski su nam odnosi potrebni za preživljavanje. Biranje partnera i ulazak u vezu služe nam za održavanje ljudske vrste. S obzirom na to da su muškarci i žene genetski drugačije programirani, razlikuju se u preferencijama svojih partnera. Ženama su u pravilu važniji socijalni status i resursi potencijalnih partnera, dok se muškarci više fokusiraju na fizičke aspekte potencijalnih partnerica poput zdravog i mladolikog izgleda4. Iako istraživanja većinom ukazuju na ovakav trend, ovo nisu jedini i nužni faktori koji utječu na biranje partnera, već se preferencije mogu razlikovati od osobe do osobe. Osim toga, hoće li vas neka osoba privući ovisi i o njenoj blizini (češći susreti povećavaju vjerojatnost da ćemo s nekim postati prijatelji ili nešto više), sličnosti (privlače nas osobe koje dijele naše interese i vrijednosti), uzajamnoj privlačnosti (hoće li nam se netko svidjeti ovisi koliko mi vjerujemo da se toj osobi sviđamo), poznatosti i slično.

Recimo da ste odabrali partnera prema gore navedenim čimbenicima, no što dalje? O čemu ovisi hoće li se ta veza nastaviti? Muškarcima i ženama jednako je važno očuvati vezu jer dugotrajan odnos za oboje donosi mnogo prednosti poput sigurnog doma za djecu, podjele rada i raspodjele resursa5. Prema teoriji socijalne razmjene, veza će se nastaviti ovisno o razini dobitaka i gubitaka te očekivanjima koje osoba doživljava u odnosu4. Drugim riječima, osobe u vezi nastoje maksimizirati svoju dobit (imati najviše dobitaka, a najmanje gubitaka) te će, ako im to ne uspijeva, prekinuti vezu i pronaći novog partnera. S druge strane, prema teoriji jednakosti, osobe će biti najsretnije u odnosima gdje su dobici i gubici koje doživljavaju te njihovi doprinosi vezi otprilike jednaki dobicima, gubicima i doprinosima druge osobe5.

U cijeloj ovoj priči ne smijemo zanemariti ni ljubav. Teško da ćemo pronaći jedinstven odgovor na pitanje što je točno ljubav, no u svim intimnim vezama pojavljuje se uzajamno razumijevanje, podrška te vrednovanje zajedničkog vremena. U ovom je području veoma popularna tzv. trodijelna teorija ljubavi prema kojoj se ljubav sastoji od triju dimenzija: bliskosti, strasti i odanosti5. Kombinacijom ovih dimenzija moguće je imati različite vrste ljubavi. Prepoznajete li se u nekoj od njih?

Trodijelna teorija ljubavi.

 

Važnost intimnih odnosa

Intimni su odnosi neophodni za opstanak ljudske vrste. Prirodna selekcija učinila nas je ovakvima kakvi jesmo, a intimni su odnosi jedan od mehanizama evolucije. Osim toga, ključni aspekti intimnosti, poput ljubavi i spolnog odnosa, podržani su našim biološkim mehanizmima (npr. neurokemijski procesi potiču seksualnu želju). Intimni su odnosi univerzalno ljudsko iskustvo. Istraživanja pokazuju kako preko 90% svih ljudi širom svijeta ima iskustvo nekog oblika zajednice u paru (npr. brak, kohabitacija) do dobi od kasnih četrdesetih godina. Isto tako, intimni odnosi šire raspon naših emocionalnih iskustava – emocije su prisutne tijekom stvaranja odnosa, emocionalna iskustva utječu na nas tijekom odnosa te ih se sjećamo čak i nakon što odnos završi.

Intimni odnosi mogu utjecati na naše psihičko i tjelesno zdravlje. Osobe koje su u braku izjavljuju veću subjektivnu dobrobit od neoženjenih, no neoženjene osobe koje žive u kohabitaciji sretnije su od samaca6. Također, osobe koje imaju teškoće u vezi lakše obolijevaju od prehlade7. Ne treba zanemariti ni utjecaj intimnih odnosa na dobrobit djece. Djeca su u neprestanom kontaktu s odraslima te ovise o njima tijekom svog odrastanja, zbog čega je važno kakva su iskustva njihovih roditelja u intimnim odnosima. Intimni odnosi roditelja mogu umanjiti njihovu spremnost i kapacitete da se posvete djeci, a osim toga, djeca po modelu svojih roditelja uče kako se treba ponašati prema drugim ljudima. U konačnici, intimni odnosi temelj su društva.

 

Kvaliteta veze i zadovoljstvo vezom

Kao što ne postoje dvije identične osobe, tako ne postoje ni dvije identične veze. Na sve nas utječu različiti čimbenici koji istovremeno utječu i na našu vezu. Svatko od nas ima vlastita uvjerenja kako nastaju intimni odnosi, što čini neku vezu kvalitetnom, što očekujemo od svojih partnera i slično. Ta smo uvjerenja razvili kroz informacije koje nam prikazuju mediji te učenjem iz primjera u svojoj obitelji i okolini. Neka su uvjerenja funkcionalna, a neka disfunkcionalna u pogledu stvaranja sretnih intimnih veza8. Da bi veza bila kvalitetna, partneri njome moraju biti zadovoljni.

Kvaliteta intimnih veza iznimno je važna jer sa zadovoljstvom u vezi raste i zadovoljstvo samim sobom te okolinom8. Kvaliteta veze odnosi se na subjektivan osjećaj sreće, zadovoljstva i užitka koji doživljava partner9. Pokazalo se kako kvaliteta veze ima pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit pojedinca10.

Zadovoljstvo vezom možemo promatrati kao uži pojam od kvalitete veze. Ono predstavlja subjektivan pogled svakog partnera na intiman odnos te nije pokazatelj stvarnih karakteristika partnera i procesa u odnosu9. Poželjna i nepoželjna ponašanja jednog partnera utječu na ponašanje drugog partnera, što zajedno utječe na povećanje ili smanjenje zadovoljstva u vezi8. Uz veće zadovoljstvo u vezi češća su ponašanja kojima se veza održava, a partneri su sretniji10. Drugim riječima, zadovoljniji partneri pokazuju više emocionalne topline, a manje neprijateljstva nego partneri s manjom razinom zadovoljstva8.

Faktori koji predviđaju kvalitetu veze i zadovoljstvo vezom ovisno o spolu.

 

Intimni odnosi značajan su izvor dobrobiti, ali u njima isto tako možemo doživjeti brojne poteškoće.

Kako bi negativnih iskustava bilo što manje, uočite što vam nedostaje u vašoj vezi, razmislite što biste i na koji način željeli te razgovarajte s partnerom o svojim potrebama, ali pitajte partnera i za njegove potrebe.

Važno je slušati, imati razumijevanja jedno za drugo, ulagati u vezu te raditi kompromise i raspodjele kako bi oba partnera bila što je moguće zadovoljnija. Neizmjerno je važna i kvalitetna komunikacija koja olakšava rješavanje sukoba.

Ako u svojoj vezi doživljavate nasilje ili nesuglasice koje ne uspijevate riješiti, važno je znati da niste sami i da pomoć postoji. Slobodno nam se obratite na [email protected] ili potražite podršku neke od organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć žrtvama nasilja, čije kontakte možete naći na kraju ovog članka.

 


Literatura

¹ Sabol, J. (2005). Osobine ličnosti i osnovne psihološke potrebe kao prediktori zadovoljstva životom [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

² Glumbić, N. (2016). Ljubomora i njene manifestacije u romantičnim odnosima [neobjavljeni završni rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

³ Roberts, B. W. i Robins, R. W. (2000). Broad dispositions, broad aspirations: The intersection of personality traits and major life goals. Personality and Social Psychology Bulletin, 26(10), 1284–1296.

4 Kuhtić, D. (2016). Ljubav ne pita za godine – zadovoljstvo, kvaliteta i socijalno (ne)odobravanje veze sa starijim muškarcem [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5 Tadinac, M., Kamenov, Ž., Jelić, M. i Hromatko, I. (2007). Što ljubavnu vezu čini uspješnom? Izvještaj s XV. Ljetne psihologijske škole. FF Press.

6 Diener, E., Gohm, C. L., Suh, E. i Oishi, S. (2000). Similarity of the relations between marital status and subjective well-being across cultures. Journal of cross-cultural psychology, 31(4), 419–436.

7 Cohen, S., Frank, E., Doyle, W. J., Skoner, D. P., Rabin, B. S. i Gwaltney Jr, J. M. (1998). Types of stressors that increase susceptibility to the common cold in healthy adults. Health Psychology, 17(3), 214.

8 Černeli, A. (2015). Odnos uvjerenja o odnosima i kvalitete intimne veze uz posredničku ulogu ponašanja partnera [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

9 Hawkins, J. L. (1968). Associations between companionship, hospitality and marital satisfaction. Journal of Marriage and the Family, 30, 647–650.

10 Hudj, T. (2019). Uloga emocionalne inteligencije u načinu upoznavanja i kvaliteti romantične veze [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

 

Post Author: kako si?