Jesi li zaljubljen/a? Imaš li dečka/curu? Kad ćeš se udati? Kad namjeravaš imati djecu?
Ovo su tipična pitanja koja nam postavljaju naši bližnji. Pitate se zašto?

 

U prijašnjim člancima već smo spominjali tri glavne psihološke potrebe: kompetentnost, autonomiju i povezanost. Ako zadovoljavamo ove tri potrebe, bit ćemo i zadovoljniji u životu¹. U kontekstu intimnih odnosa osvrnut ćemo se na potrebu za povezanosti koja se odnosi na potrebu za uspostavljanjem bliskih i emotivnih odnosa s drugima. Osobe koje zadovoljavaju ovu potrebu bolje funkcioniraju, otpornije su na stresne situacije te općenito imaju manje psihičkih poteškoća². Važno je napomenuti kako intimna veza nije nužan uvjet za zadovoljavanje ove potrebe – emocionalne odnose gradimo i s prijateljima te obitelji. Mnoga istraživanja ipak ukazuju kako su nam intimni odnosi izuzetno važni te su jedan od temeljnih dijelova naših života. Primjerice, u istraživanju koje je ispitivalo životne ciljeve mladih muškaraca i žena pokazano je kako zadovoljavajuća intimna veza ili brak predstavlja najvažniji životni cilj za oba spola³. Kako bismo što bolje mogli razumjeti što je to intimni odnos, na slici ispod prikazana je hijerarhija različitih vrsta odnosa te što svaki od njih podrazumijeva.

 

Zašto ulazimo u intimne odnose?

Osim spomenute potrebe za povezanosti, postoji mnogo teorija koje pokušavaju objasniti zašto ulazimo u intimne odnose, kako biramo partnere, kako se veza održava itd. Prema evolucijskom pristupu ljubavi, bliski su nam odnosi potrebni za preživljavanje. Biranje partnera i ulazak u vezu služe nam za održavanje ljudske vrste. S obzirom na to da su muškarci i žene genetski drugačije programirani, razlikuju se u preferencijama svojih partnera. Ženama su u pravilu važniji socijalni status i resursi potencijalnih partnera, dok se muškarci više fokusiraju na tjelesne aspekte potencijalnih partnerica poput zdravog i mladolikog izgleda⁴. Iako istraživanja većinom ukazuju na ovakav trend, ovo nisu jedini i nužni čimbenici koji utječu na biranje partnera, već se preferencije mogu razlikovati od osobe do osobe. Osim toga, hoće li vas neka osoba privući ovisi i o njenoj blizini (češći susreti povećavaju vjerojatnost da ćemo s nekim postati prijatelji ili nešto više), sličnosti (privlače nas osobe koje dijele naše interese i vrijednosti), uzajamnoj privlačnosti (hoće li nam se netko svidjeti ovisi koliko mi vjerujemo da se toj osobi sviđamo), poznatosti i slično.

Recimo da ste odabrali partnera prema gore navedenim čimbenicima, no što dalje? O čemu ovisi hoće li se ta veza nastaviti? Muškarcima i ženama jednako je važno očuvati vezu jer dugotrajan odnos za oboje donosi mnogo prednosti poput sigurnog doma za djecu, podjele rada i raspodjele resursa⁵. Prema teoriji socijalne razmjene, veza će se nastaviti ovisno o razini dobitaka i gubitaka te očekivanjima koje osoba doživljava u odnosu⁴. Drugim riječima, osobe u vezi nastoje maksimizirati svoju dobit (imati najviše dobitaka, a najmanje gubitaka) te će, ako im to ne uspijeva, prekinuti vezu i pronaći novog partnera. S druge strane, prema teoriji jednakosti, osobe će biti najsretnije u odnosima gdje su dobici i gubici koje doživljavaju te njihovi doprinosi vezi otprilike jednaki dobicima, gubicima i doprinosima druge osobe⁵.

U cijeloj ovoj priči ne smijemo zanemariti ni ljubav. Teško da ćemo pronaći jedinstven odgovor na pitanje što je točno ljubav, no u svim intimnim vezama pojavljuje se uzajamno razumijevanje, podrška te vrednovanje zajedničkog vremena. U ovom je području veoma popularna tzv. trodijelna teorija ljubavi prema kojoj se ljubav sastoji od triju dimenzija: bliskosti, strasti i odanosti⁵. Kombinacijom ovih dimenzija moguće je imati različite vrste ljubavi. Prepoznajete li se u nekoj od njih?

 

Važnost intimnih odnosa

Intimni su odnosi neophodni za opstanak ljudske vrste. Prirodna selekcija učinila nas je ovakvima kakvi jesmo, a intimni su odnosi jedan od mehanizama evolucije. Osim toga, ključni aspekti intimnosti, poput ljubavi i spolnog odnosa, podržani su našim biološkim mehanizmima (npr. neurokemijski procesi potiču seksualnu želju). Intimni su odnosi univerzalno ljudsko iskustvo. Istraživanja pokazuju kako preko 90% svih ljudi širom svijeta ima iskustvo nekog oblika zajednice u paru (npr. brak, kohabitacija) do dobi od kasnih četrdesetih godina. Isto tako, intimni odnosi šire raspon naših emocionalnih iskustava – emocije su prisutne tijekom stvaranja odnosa, emocionalna iskustva utječu na nas tijekom odnosa te ih se sjećamo čak i nakon što odnos završi.

Intimni odnosi mogu utjecati na naše psihičko i tjelesno zdravlje. Osobe koje su u braku izjavljuju veću subjektivnu dobrobit od neoženjenih, no neoženjene osobe koje žive u kohabitaciji sretnije su od samaca⁶. Također, osobe koje imaju teškoće u vezi lakše obolijevaju od prehlade⁷. Ne treba zanemariti ni utjecaj intimnih odnosa na dobrobit djece. Djeca su u neprestanom kontaktu s odraslima te ovise o njima tijekom svog odrastanja, zbog čega je važno kakva su iskustva njihovih roditelja u intimnim odnosima. Intimni odnosi roditelja mogu umanjiti njihovu spremnost i kapacitete da se posvete djeci, a osim toga, djeca po modelu svojih roditelja uče kako se treba ponašati prema drugim ljudima. U konačnici, intimni odnosi temelj su društva.

 

Kvaliteta veze i zadovoljstvo vezom

Kao što ne postoje dvije identične osobe, tako ne postoje ni dvije identične veze. Na sve nas utječu različiti čimbenici koji istovremeno utječu i na našu vezu. Svatko od nas ima vlastita uvjerenja kako nastaju intimni odnosi, što čini neku vezu kvalitetnom, što očekujemo od svojih partnera i slično. Ta smo uvjerenja razvili kroz informacije koje nam prikazuju mediji te učenjem iz primjera u svojoj obitelji i okolini. Neka su uvjerenja funkcionalna, a neka disfunkcionalna u pogledu stvaranja sretnih intimnih veza⁸. Da bi veza bila kvalitetna, partneri njome moraju biti zadovoljni.

Kvaliteta intimnih veza iznimno je važna jer sa zadovoljstvom u vezi raste i zadovoljstvo samim sobom te okolinom⁸. Kvaliteta veze odnosi se na subjektivan osjećaj sreće, zadovoljstva i užitka koji doživljava partner⁹. Pokazalo se kako kvaliteta veze ima pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit pojedinca¹⁰.

Zadovoljstvo vezom možemo promatrati kao uži pojam od kvalitete veze. Ono predstavlja subjektivan pogled svakog partnera na intiman odnos te nije pokazatelj stvarnih karakteristika partnera i procesa u odnosu⁹. Poželjna i nepoželjna ponašanja jednog partnera utječu na ponašanje drugog partnera, što zajedno utječe na povećanje ili smanjenje zadovoljstva u vezi⁸. Uz veće zadovoljstvo u vezi češća su ponašanja kojima se veza održava, a partneri su sretniji¹⁰. Drugim riječima, zadovoljniji partneri pokazuju više emocionalne topline, a manje neprijateljstva nego partneri s manjom razinom zadovoljstva⁸.

 

Intimni odnosi značajan su izvor dobrobiti, ali u njima isto tako možemo doživjeti brojne poteškoće.

Kako bi negativnih iskustava bilo što manje, uočite što vam nedostaje u vašoj vezi, razmislite što biste i na koji način željeli te razgovarajte s partnerom o svojim potrebama, ali pitajte partnera i za njegove potrebe.

Važno je slušati, imati razumijevanja jedno za drugo, ulagati u vezu te raditi kompromise i raspodjele kako bi oba partnera bila što je moguće zadovoljnija. Neizmjerno je važna i kvalitetna komunikacija koja olakšava rješavanje sukoba.

Ako u svojoj vezi doživljavate nasilje ili nesuglasice koje ne uspijevate riješiti, važno je znati da niste sami i da pomoć postoji. Slobodno nam se obratite na [email protected] ili potražite podršku neke od organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć žrtvama nasilja, čije kontakte možete naći na kraju ovog članka.

 

---

Literatura

¹ Sabol, J. (2005). Osobine ličnosti i osnovne psihološke potrebe kao prediktori zadovoljstva životom [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

² Glumbić, N. (2016). Ljubomora i njene manifestacije u romantičnim odnosima [neobjavljeni završni rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

³ Roberts, B. W. i Robins, R. W. (2000). Broad dispositions, broad aspirations: The intersection of personality traits and major life goals. Personality and Social Psychology Bulletin, 26(10), 1284–1296.

⁴ Kuhtić, D. (2016). Ljubav ne pita za godine – zadovoljstvo, kvaliteta i socijalno (ne)odobravanje veze sa starijim muškarcem [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

⁵ Tadinac, M., Kamenov, Ž., Jelić, M. i Hromatko, I. (2007). Što ljubavnu vezu čini uspješnom? Izvještaj s XV. Ljetne psihologijske škole. FF Press.

⁶ Diener, E., Gohm, C. L., Suh, E. i Oishi, S. (2000). Similarity of the relations between marital status and subjective well-being across cultures. Journal of cross-cultural psychology, 31(4), 419–436.

⁷ Cohen, S., Frank, E., Doyle, W. J., Skoner, D. P., Rabin, B. S. i Gwaltney Jr, J. M. (1998). Types of stressors that increase susceptibility to the common cold in healthy adults. Health Psychology, 17(3), 214.

⁸ Černeli, A. (2015). Odnos uvjerenja o odnosima i kvalitete intimne veze uz posredničku ulogu ponašanja partnera [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

⁹ Hawkins, J. L. (1968). Associations between companionship, hospitality and marital satisfaction. Journal of Marriage and the Family, 30, 647–650.

¹⁰ Hudj, T. (2019). Uloga emocionalne inteligencije u načinu upoznavanja i kvaliteti romantične veze [neobjavljeni diplomski rad]. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.