****
Ovaj članak nastao je suradnjom Karlovačkog piva i udruge kako si? u sklopu kampanje „Podrži svog muškarca“. Tijekom kampanje, Karlovačko pivo kroz brojne kanale otvara temu mentalnog zdravlja muškaraca i osvještava važnost pričanja o teškim trenucima i traženja podrške.
****
„Samo da sve bude u redu kod kuće, a ja ću već nekako.”
„Moram biti jak radi njih, ne mogu si dozvoliti da pokleknem.”
„Zar je normalno da se ovako osjećam?”
„Ne znam kada sam zadnji put imao dan samo za sebe.”
Biti otac nosi sa sobom mnogo radosti, ali i tereta koji se često ne spominju. Očevi, kao i svi drugi, prolaze kroz teška razdoblja, a mentalno zdravlje nije nešto što podnosi zanemarivanje.
Roditelji su samo ljudi
Roditeljstvo ne dolazi s priručnikom, a očekivanja koja si postavljamo, i koja nam postavlja društvo, mogu biti izuzetno visoka. Često očekujemo da ćemo uspjeti balansirati posao, obitelj i osobni život bez ikakvih poteškoća. Ipak, očevi, kao i svi drugi ljudi, osjetljivi su na psihičke smetnje – anksioznost, depresiju ili burnout, pitaju se jesu li dovoljno dobri očevi, sinovi, partneri i zaposlenici, ili se upuštaju u ponašanje ili obrasce ponašanja koji mogu štetiti njima ili onima oko njih.
Prijelaz u roditeljstvo može biti izrazito stresno razdoblje, pogotovo kada se uzme u obzir da ono donosi promjene u svim područjima života. Prema istraživanjima, prevalencija anksioznosti kod muškaraca tijekom partneričine trudnoće kreće se do 16 %, dok nakon poroda doseže i do 18 %. Depresivni simptomi kod novih očeva dvostruko su češći nego kod muškaraca iste dobi koji nisu roditelji. Ovi podaci pokazuju da psihičke smetnje kod očeva nisu iznimka, već realnost koja zaslužuje pažnju i brigu. S obzirom na to da su očevi vrlo važni u životu i razvoju djece, nije neobično za pretpostaviti kako bi narušeno mentalno zdravlje oca moglo imati određene posljedice i na dobrobit djeteta.
Aktivno sudjelovanje očeva u odgoju ključno je za zdrav razvoj djeteta i izgradnju bliskog odnosa. Osim toga, uključenost oca igra veliku ulogu u partnerskom odnosu, pridonoseći pravednoj podjeli obiteljskih odgovornosti. S vremenom su se tradicionalne rodne uloge počele mijenjati, što je dovelo do sve većeg broja očeva koji aktivno sudjeluju u životu svoje djece. Ipak, balansiranje između poslovnih obveza i privatnih odgovornosti može biti iscrpljujuće te povremeno uzrokovati osjećaj preopterećenosti i sagorijevanja. Unatoč tome, mnogi muškarci ne koriste dostupne resurse i radije se sami nose s izazovima, što često dodatno pogoršava njihovo mentalno zdravlje.
Pojava psihičkih smetnji kod očeva, odnosno njihovo održavanje, nerijetko je posljedica izbjegavanja traženja podrške.
Zašto očevi rijetko traže pomoć?
Velik dio muškaraca i dalje odbija tražiti podršku zbog duboko uvriježenih stavova odnosno predrasuda kojima su izloženi još od najranijeg djetinjstva, a za koje će trebati proći određeno vrijeme kako bi oslabile. Jedan od glavnih razloga je duboko ukorijenjen mit o muškarcima kao „stupovima“ obitelji koji ne smiju pokazati slabost. Očevi često misle da je njihova dužnost da budu snažni i stabilni, čak i kada se iznutra osjećaju izgubljeno. Osim toga, ravnoteža između poslovnog i privatnog života može postati izazovna. Očevi se često nalaze u situaciji u kojoj moraju birati između dodatnog rada i vremena provedenog s obitelji.
Znakovi da mentalno zdravlje očeva traži pažnju
Očevi često ne prepoznaju ili zanemaruju vlastite emocionalne tegobe, a ni okolina ne primjećuje uvijek da se nose s problemima. I dok mnogi sami osjete kad im je teško, neki znakovi mogu biti očiti i drugima. Promjene u raspoloženju, povećana razdražljivost ili tjeskoba, povlačenje iz obiteljskih aktivnosti, gubitak interesa za hobije, kao i promjene u snu ili apetitu – sve to mogu biti signali da je očevo mentalno zdravlje narušeno.
Problemi s mentalnim zdravljem ne dolaze uvijek s jasnim znakovima, ali neki od najčešćih pokazatelja uključuju:
- Povišenu iritabilnost ili tjeskobu
- Povlačenje iz obiteljskih aktivnosti
- Nedostatak interesa za hobije
- Probleme sa spavanjem ili apetitom
- Osjećaj bespomoćnosti ili gubitka smisla
Ako primijetite ove znakove kod sebe ili nekoga bliskog, važno je znati da su to česte reakcije na dugotrajan stres i opterećenje. Nitko ne može dugoročno izdržavati kontinuirani stres bez posljedica. Iako ovaj tip smetnji povremeno prođe sam od sebe, ako je uzrokovan nekim specifičnim izazovnim razdobljem ograničenog trajanja, one najčešće postanu kronične ili se ponavljano vraćaju ako im se ne posvetimo. Zbog toga ovakve smetnje zahtijevaju posebnu pažnju i pozornost: usporavanje i posvećivanje vlastitoj dobrobiti.
Važno je poslati jasnu poruku – briga o sebi nije slabost. Muškarci zaslužuju podršku i razumijevanje, a društvo mora naučiti prepoznati kad im je pomoć potrebna i ohrabriti ih da je potraže bez srama.
Što ako prepoznajem smetnje mentalnog zdravlja kod sebe?
- Razgovarajte s nekim komu vjerujete. To može biti partner/ica, prijatelj, kolega ili stručnjak. Otvoren razgovor i priznavanje poteškoća može biti prvi korak prema osjećaju olakšanja i stvaranju plana za dalje. Čak i da osoba u tom trenutku nije sigurna koji vam savjet može dati, već samim time što ste podijelili svoje probleme s nekime i pronašli osobu koja će vas saslušati možda ćete osjetiti olakšanje.
- Postavite granice. Uz obiteljske i poslovne obaveze ponekad je stvarno teško naći vremena za sebe i ljudi nerijetko osjećaju krivnju kada odluče uzeti mali predah. Ovdje je važno prisjetiti se da je odmor (psihički i fizički) svima potreban jer bez njega lako dođe do osjećaja preplavljenosti. Uzmite si par sati za vježbanje, gledanje filmova, čitanje dobre knjige – važno je samo da vam odabrana aktivnost pruža ugodu.
- Traženje stručne pomoći nije znak slabosti. Možda procijenite kako bi vam ipak koristio razgovor sa stručnjakom iz područja mentalnog zdravlja. Razlozi za to mogu biti brojni i svaki je u potpunosti ispravan. Ljudi se s različitim izazovima i problemima uspijevaju nositi sami, no često ih takav način više iscrpljuje jer koriste samo vlastite resurse. Međutim, dostupni su i drugi. Razgovor s terapeutom ili savjetovateljem može vam pomoći da bolje razumijete svoje potrebe i nosite se sa životnim izazovima.
Mentalno zdravlje nije luksuz, već nužnost. Očevi koji brinu o sebi brinu i o svojoj obitelji.
Roditeljstvo je samo po sebi vrlo stresno područje života za koje ne postoji priprema ili škola, već putem učimo što to znači biti roditelj. Uz poslovne i druge privatne odgovornosti nije neobično da dolazi do visokih razina stresa, osjećaja preplavljenosti i emocionalnih tegoba. Sigurno je da će stresora uvijek biti, zato si priuštite traženje podrške kada vam je teško, otvorite se bliskim ljudima i razgovarajte o tome što doživljavate i što vas brine. Put prema psihičkoj dobrobiti ponekad može biti trnovit – zato osigurajte da ga ne prolazite sami.
Za kako si? napisala Anamarija Karin, mag. psych.
