Site Loader

Moderna je tehnologija polako, ali sigurno postala neizostavni dio života. Naši su se odnosi postepeno proširili nizom platformi i društvenih mreža, što je dovelo i do novog načina komuniciranja koji se između ostalog odrazio i na seksualne i romantične veze. Sexting je termin koji se odnosi na slanje poruka seksualnog sadržaja putem elektroničkih uređaja ili medija¹. Uz pisane poruke uključuje i razmjenu fotografija i videosadržaja, a dodatno je dobio na popularnosti u proteklom razdoblju (prisilne) socijalne odvojenosti i manjka fizičkog kontakta. Danas ova tema u očima javnosti ponajprije ima negativnu konotaciju i sa sobom donosi brojne kontroverze. No, je li to opravdano? Zbog toga smo u ovom članku odlučili – Let’s talk about sex(ting), baby

 

Zašto je sexting na zlu glasu?

Ovaj brzorastući trend pretežito je raširen među mladima te ih se većina u njega po prvi put upušta dok su još maloljetni. Više od polovice mladih „seksta”, a uključenost u sexting ne samo da postepeno raste s dobi, već se sa svakim novim istraživanjem dobivaju sve veći postoci uključenosti, što upućuje na postepenu normalizaciju ovog ponašanja². Dodatnu prednost sramežljivim tinejdžerima predstavlja činjenica da se ovaj novi, uzbudljivi način komunikacije (usko povezan sa seksualnošću koja je iznimno važna u toj dobi) ne odvija oči u oči. Stoga, ne samo da im pruža određeno uzbuđenje i zadovoljstvo, već ih ujedno čini i odvažnijima po pitanju sadržaja kojeg šalju drugoj osobi. Upravo tu pronalazimo glavni razlog zabrinutosti kad je riječ o sextingu – koje su posljedice ako taj sadržaj upadne u tuđe, neželjene ruke, pogotovo ako je riječ o provokativnim fotografijama?

Takav se sadržaj među mladima može proširiti veoma brzo te osoba može postati meta tračeva, ružnih komentara i zlostavljanja koji mogu imati negativne posljedice, posebice po izrazito samosvjesne tinejdžere. Osoba može postati i predmetom ucjene ako primatelj njenih poruka odluči izigrati njezino povjerenje. U posljednje je vrijeme ozbiljan problem revenge porn, odnosno namjerno, javno objavljivanje privatnih eksplicitnih fotografija, videa ili drugih sadržaja (najčešće putem različitih stranica i društvenih mreža) bez pristanka osobe koja je sadržaj poslala u povjerenju³. Ovakvo je ponašanje učestalo nakon prekida veze, kada povrijeđenost može dovesti do impulzivnih reakcija, bez da osoba vodi računa o posljedicama svog ponašanja. Pritom se ne misli samo na psihičke posljedice po žrtvu, koja se nakon objave fotografija nerijetko bori s anksioznošću, depresijom, nedostatkom povjerenja, poljuljanim samopoštovanjem i samopouzdanjem, pa čak i posttraumatskim stresom³. Naime, javno dijeljenje takvih poruka i slika bez dopuštenja kažnjivo je djelo te je u Hrvatskoj već i doneseno nekoliko presuda. Važno je biti pažljiv prilikom slanja osjetljivog materijala drugim ljudima i biti siguran da se radi o osobi kojoj možemo vjerovati. 

Kada se sve navedeno uzme u obzir, doima se kako mladi nisu posve svjesni opasnosti u koju se dovode, ali ni ozbiljnosti prijestupa koje potencijalno čine, te kontroverze koje se vežu za sexting djeluju opravdane. No, trebamo li doista biti tako isključivi ili ovo ponašanje ima i svoje pozitivne strane?

 

Je li sve tako sivo?

U posljednje se vrijeme sve više ističe dobra strana sextinga te kako on može doprinijeti zdravom seksualnom životu, ali i unaprijediti seksualne i romantične odnose. Ide li sexting zaista ruku pod ruku s ljubavi i vezama?

Sexting se u vezi percipira kao zabavno, zavodničko ponašanje kojim se povećava strast, bliskost, ali i zaljubljenost. On omogućuje parovima da rade na svom odnosu i da ga jačaju kroz izražavanje svojih emocionalnih i fizičkih potreba. Sextingom se privlači pažnja partnera/ice, izražava naklonost i privlačnost pa u konačnici i doprinosi češćim seksualnim odnosima4. Partnerima tako može biti lakše započeti razgovor o nekim temama oko kojih su možda oklijevali – osjećaju se samopouzdanije i otvorenije ne samo predložiti neke nove stvari, već ih i isprobati. Uostalom, na sexting se nerijetko gleda tako da se odnos dodatno začini, posebice u braku. Iako se sexting među supružnicima javlja nešto rjeđe u usporedbi s nevjenčanim parovima, on doprinosi većem zadovoljstvu brakom i smanjuje broj svađa5. Njegova vrijednost dodatno je prepoznata tijekom pandemije jer je partnerima pružio način da se povežu i budu intimni unatoč fizičkoj odvojenosti. Uzevši u obzir sve navedene prednosti, koje su općenito izraženije u stabilnim dugoročnim vezama (dok su negativne strane sextinga češće prisutne u usputnim, kratkoročnim vezama)6, ne čudi kako 2/3 svih parova seksta5.

Treba istaknuti kako se muškarci i žene ponešto razlikuju u tome kako pristupaju sextingu. Dok muškarcima često ne predstavlja problem sekstati s neobaveznim partnericama – dapače, u takvim će odnosima to raditi i češće – ženama su češće potrebne dublje emocije i predanost. U takvo će se nešto prije upustiti sa svojim dugoročnim partnerom jer bi se u suprotnom mogle osjećati „stjerano u kut”6. Naime, u današnjem se društvu u većoj mjeri normaliziraju i prihvaćaju seksualna ponašanja koja izražavaju muškarci, dok se istovjetna ponašanja žena osuđuju i stigmatiziraju. Stoga, kako bi se doista osjećale ugodno sekstajući i upustile u takva ponašanja, žene često zahtijevaju određenu vrstu predanosti koju im nude stabilne, dugoročne veze6.

Primarno značenje sextinga odnosi se na pobudu i zadovoljenje seksualnog nagona kod osoba koje su u njega uključene. Sexting stoga može značiti i potvrdu nečije poželjnosti, što može biti posebice važno za mlade u formativnim godinama adolescencije. Tijekom razmjene poruka seksualnog sadržaja nema direktnog fizičkog susreta – osobe su zaštićene ekranom iza kojeg se nalaze, bez obzira na to šalju li ili primaju poruke – što komunikaciju čini naizgled sigurnijom i lakšom za kontrolu, posebice za tinejdžere koji su prirodno znatiželjni o svojoj seksualnosti te kroz eksperimentiranje tek otkrivaju svoje želje, potrebe i seksualni identitet7. U tom životnom razdoblju sexting je vođen i motivacijom da se osjećamo bolje, privlačnije i samopouzdanije u svojoj koži. Upravo je prihvaćanje vlastitog tijela i stvaranje zdrave slike o njemu važan zadatak tijekom adolescencije, u koji se između ostalog umiješao i sexting8.

 

To sext, or not to sext?

Ubrzani razvoj tehnologije ponekad nam otežava snalaženje u cijeloj toj priči, pogotovo kada se uzme u obzir da je seksualnost nešto što nas može činiti ranjivima. Iako nam ekrani često pružaju lažan osjećaj sigurnosti, neosporivo je kako sexting sa sobom donosi određene rizike, ali ne mora nužno biti riječ o problematičnom ponašanju. Ono nam može donijeti značajnu ugodu, zbližiti nas s nama značajnim osobama, pružiti nam mjesto da upoznamo i istražimo sebe i svoju seksualnost, a i omogućiti nam da se pritom dobro zabavimo.

Ono što je važno imati na umu jest da u bilo kojem trenutku imamo pravo reći ne i postaviti granice. To isto pravo ima i naš sexting partner čije slike i druge sadržaje, kao ni on naše, nikad ne bismo smjeli dijeliti bez njihova pristanka. Upravo su međusobno poštovanje, uvažavanje i iskrenost okosnica svakog zdravog odnosa te biste o bilo kojoj nedoumici vezanoj za sexting s partnerom trebali moći otvoreno razgovarati. Bilo kakav osjećaj prisile i manjak razumijevanja znaci su za uzbunu i pokazatelj da bismo možda trebali preispitati u kakvom smo se odnosu našli – Vjerujemo li toj osobi? Osjećamo li se sigurno? Činimo li ovo iz pravih razloga?

Ako ste postali meta neželjene distribucije slika ili drugih sadržaja, pomoć i podrška su vam uvijek dostupni, a za više informacija i savjeta možete se obratiti na [email protected].

 

Za kako si? napisala Lara Petković, polaznica kolegija Očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 


Literatura

¹ Del Rey, R., Ojeda, M., Casas, J. A., Mora-Merchán, J. A. i Elipe, P. (2019). Sexting among adolescents: the emotional impact and influence of the need for popularity. Frontiers in psychology10, 1828.

² Delevi, R. i Weisskirch, R. S. (2013). Personality factors as predictors of sexting. Computers in Human Behavior29(6), 2589–2594.

³ Bates, S. (2017). Revenge porn and mental health: A qualitative analysis of the mental health effects of revenge porn on female survivors. Feminist Criminology12(1), 22–42.

4 Henderson, L. (2011). Sexting and sexual relationships among teens and young adults. McNair Scholars Research Journal7(1), 9.

5 Jeanfreau, M. M., Wright, L. i Noguchi, K. (2019). Marital satisfaction and sexting behavior among individuals in relationships. The Family Journal27(1), 17–21.

6 Drouin, M., Coupe, M. i Temple, J. R. (2017). Is sexting good for your relationship? It depends…. Computers in Human Behavior75, 749–756.

7 Bianchi, D., Morelli, M., Baiocco, R. i Chirumbolo, A. (2019). Individual differences and developmental trends in sexting motivations. Current Psychology, 1–10.

8 Lindberg, S. M., Grabe, S. i Hyde, J. S. (2007). Gender, pubertal development, and peer sexual harassment predict objectified body consciousness in early adolescence. Journal of Research on Adolescence17(4), 723–742.

Post Author: kako si?